Analize

Evrozona epicentar potencijalnog rizika dužničke krize

Evrozona epicentar potencijalnog rizika dužničke krize
Evrozona epicentar potencijalnog rizika dužničke krize
Srna

VAŠINGTON - Izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagart izjavila da je evrozona epicentar potencijalnog rizika dužničke krize.

"Lagani oporavak je vidljiv. Međutim, isto tako na horizontu vidimo vrlo crne oblake iz evrozone", rekla je Lagartova u Vašingtonu.

Govoreći o evropskom "zaštitnom zidu", u vidu postojećeg EFSF fonda i ESM fonda, koji tek treba da bude osnovan, Lagartova je rekla da postoje nedostaci u ovim fondovima, ali da je jasno pokazana odlučnost da se zaštiti evro.

Ona se zalaže da kombinovana moć ovih fondova bude jedan bilion evra, ali države koje se protive tome, predvođene Njemačkom, ne žele da ukupan iznos bude iznad 700 milijardi evra.

Lagard je predložila da se sredstva iz fondova koriste za direktnu rekapitalizaciju problematičnih banaka, posebno španskih, kojima nedostaje gotovine.

MMF je do sada pribavio 320 milijardi dolara novih finansija u nastojanju da ojača svoj "odbrambeni zid" u borbi protiv dužničke krize u zoni evra.

Članice evrozone već su ranije saopštile da će obezbijediti oko 200 milijardi dolara za MMF, a Japan je u obećao 60 milijardi dolara i time postao prva zemlja van Evrope koja je to učinila.

Lagart se nada da će osigurati još najmanje 400 milijardi dolara od finansijskih zvaničnika širom svijeta koji se ovog vikenda sastaju u Vašingtonu pod okriljem Grupe 20 najrazvijenijih zemalja i privreda u naglom usponu i MMF-a i Svjetske banke.

SAD su odbile da obezbijede nove fondove za MMF, ukazavši da su dale svoj doprinos time što su osigurale dolarsku likvidnost za banke evrozone.

Ekonomije u ubrzanom razvoju BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), koje žele veću glasačku moć u MMF-u, tek treba da se izjasne koliki će biti njihov doprinos.

Kina je do sada bila prilično uzdržana po tom pitanju, kao i druge države BRIKS-a, koje se plaše da bi sredstva koja daju mogla da budu iskorišćena za spasavanje evropskih država koje su već pred bankrotom.

Konačnu riječ će dati zemlje BRIKS-a, od kojih na neki način sada zavisi i ekonomska sudbina EU, navode američki mediji.

Najčitanije