Svjetski finansijski cunami koji se u vidu panike i uznemirenosti štediša osjetio i u našoj zemlji, dobio je svoj odgovor u logičnim mjerama Centralne banke BiH.
Nakon ubrizgavanja novih količina eura, centralna monetarna institucija posegnula je za jedinim preostalim elementom monetarne politike - obaveznim rezervama koje je smanjila za četiri posto. Na taj način sredstva banaka, koja su prethodnom odlukom o povećanju obaveznih rezervi kumulirana, sada su oslobođena i bankama je, kako reče jedan sagovornik "Nezavisnih", dat dodatni kiseonik: na raspolaganju im je novih 727 miliona KM.
Doduše, banke u BiH nisu ugrožene poput pojedinih zapadnih, likvidne su, ali im se ovom mjerom daje sigurnost, dobijaju dodatni novac za kreditne plasmane, što sasvim sigurno smirujuće djeluje na cijelo tržište.
Povjerenje u banke trebalo bi da ojača i prijedlog o povećanju limita osiguranja depozita na 15.000 KM. Žalosno je što se prethodni prijedlog o povećanju limita na 10.000 KM već dvije godine "kiselio" u Vijeću ministara, odnosno parlamentu BiH.
Sve ovo, ipak, znači da je monetarni sektor pokazao spremnost da preduzme mjere za zaštitu finansijskog sistema i svojih građana.
No, aktualna kriza nije samo kriza komercijalnog bankarstva, nju će sve više osjećati kompletna privreda i građani, jer čim je manje novca u opticaju i privredni rast neminovno usporava. Osim monetarnih mjera, dakle, vlasti će morati preduzeti i niz drugih koraka kako bi nas aktuelna kriza što manje pogodila.