VAŠINGTON - Velika međunarodna bankarska grupacija - Institut za međunarodne finansije (IIF) - saopštila je danas da pretjerana kresanja troškova širom zone evra usporavaju rast ekonomije tog regiona i pozvala na veću potrošnju u zemljama kao što je Njemačka.
IIF, koji je igrao centralnu ulogu u restrukturisanju grčkog duga, takođe je ocijenio da su fondovi zone evra za spasavanje finansijski ugroženih članica i dalje neodgovarajući i pozvao na uvećanje njihovog kapaciteta što je prije moguće, prenijela je francuska agencija AFP.
Pooštravanje budžetske štednje u članicama evrozone "već je dovelo do velikog smanjenja domaće tražnje u evrozoni u cjelini", ukazao je izvršni direktor IIF Ccarls Dalara u pismu, upućenom Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci.
"Neophodno je ići dalje od primjene samo fiskalne discipline, preorijentisati usmjerenje politike sa nominalnog na strukturni balans budžeta", rekao je Dalara.
Fiskalna politika vlada u zoni evra trebalo bi da se u članicama sa slabijim ekonomijama razlikuje u odnosu na one sa suficitima i fiskalnom fleksibilnošću "kako bi se izbjegao rizik od pretjeranih mjera stroge štednje".
Dalara je u vezi sa tim uputio pismo Međunarodnom monetarnom i finansijskom komitetu i Komitetu za razvoj u MMF i Svjetskoj banci pred godišnji proljetni sastanak tih dviju institucija 20-22. aprila u Vašingtonu.
MMF se zdušno zalagao za primjenu strogih mjera štednje u najslabijim članicama zone evra, kao što su Grčka i Španija, ali je takođe upozoravao da bi sprovođenje programa stroge štednje širom evrozone moglo da umanji ekonomski rast tog monetarnog bloka.
IIF, koji predstavlja oko 450 velikih finansijskih institucija širom svijeta, ocijenio je da je sporazum koji su krajem prošlog mjeseca postigli ministri finansija evrozone o fondu za spasavanje finansijski ugroženih članica i sprečavanje panike na tržištima, vrijednom 800 milijardi evra (hiljadu milijardi dolara), "razočaravajući", ukazavši da je 300 milijardi evra iz tog fonda već utrošeno.
"Evrozona treba da u najkraćem periodu poveća resurse svog 'zaštitnog zida' i da ojača fleksibilnost i pravovremenost raspodijele tih resursa kako bi ih učinila efikasnim u vrijeme krize", ukazao je Dalara.