Industrijska aktivnost u Evropi ponovo je oslabila nakon skromnog rasta zabilježenog prethodnog mjeseca, pokazuju najnoviji podaci Eurostata objavljeni danas, 15. jula.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u evrozoni u maju je smanjena za 0,2 odsto u odnosu na april, dok je u cijeloj Evropskoj uniji pala za 0,1 odsto. U aprilu je proizvodnja porasla za 0,3 odsto u evrozoni i za 0,2 odsto u EU.
Promjena trenda nakon aprilskog rasta pokazuje da kratkoročni oporavak evropske industrije i dalje nije stabilan.
Na godišnjem nivou, industrijska proizvodnja u evrozoni bila je za 1,2 odsto niža nego u maju 2025. godine, dok je na nivou EU zabilježen pad od 0,3 odsto.
Energija bilježi rast, potrošna dobra u padu
Kretanja su se značajno razlikovala među pojedinim industrijskim sektorima.
Proizvodnja energije u evrozoni povećana je za 2,2 odsto na mjesečnom nivou, dok je u EU porasla za dva odsto.
Rast od 0,3 odsto zabilježen je i u proizvodnji kapitalnih dobara, odnosno mašina, opreme i drugih proizvoda koji se koriste u daljoj proizvodnji.
Istovremeno, proizvodnja trajnih potrošnih dobara u evrozoni smanjena je za 1,1 odsto, a u EU za 0,4 odsto.
Pad je zabilježen i kod intermedijarnih proizvoda, dok je proizvodnja netrajnih potrošnih dobara porasla za 0,8 odsto u evrozoni i za 0,6 odsto u EU.
Potrošačka tražnja i dalje slaba
Godišnji podaci pokazuju znatno izraženiju slabost industrija koje su usmjerene na krajnju potrošnju.
Proizvodnja netrajnih potrošnih dobara u evrozoni bila je čak 10,7 odsto niža nego u maju prošle godine, dok je u EU pala za 8,1 odsto.
Proizvodnja trajnih potrošnih dobara smanjena je za tri odsto u evrozoni i za 1,7 odsto u EU.
S druge strane, proizvodnja kapitalnih dobara na godišnjem nivou porasla je za 2,6 odsto u evrozoni i za tri odsto u EU.
Rast je zabilježen i u proizvodnji energije i intermedijarnih proizvoda, što pokazuje da pad industrijske aktivnosti nije ravnomjerno raspoređen, već je najvećim dijelom koncentrisan u sektorima povezanim sa potrošačkom tražnjom.
Najveći pad u Irskoj, rast u Luksemburgu
Među državama članicama za koje su bili dostupni podaci, najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Irskoj, gdje je proizvodnja smanjena za 5,2 odsto.
Slijede Malta sa padom od 3,7 odsto i Litvanija sa padom od tri odsto.
Najveći mjesečni rast ostvarili su Luksemburg sa 2,7 odsto, Mađarska sa 2,3 odsto i Poljska sa dva odsto.
Među najvećim evropskim ekonomijama, industrijska proizvodnja u Njemačkoj porasla je za 0,8 odsto u odnosu na april, dok je u Španiji povećana za 1,2 odsto.
Francuska je zabilježila pad od 0,1 odsto, Italija od 0,3 odsto, dok je u Hrvatskoj proizvodnja smanjena za dva odsto.
U Sloveniji je industrijska proizvodnja povećana za 0,8 odsto.
Irska bilježi i najveći godišnji pad
Na godišnjem nivou najveći pad industrijske proizvodnje ponovo je registrovan u Irskoj i iznosio je čak 19,7 odsto.
Slijede Bugarska sa padom od 4,7 odsto i Estonija sa tri odsto.
Najveći godišnji rast ostvarile su Danska i Švedska, obje sa po 6,5 odsto, zatim Letonija sa 6,2 odsto i Mađarska sa 5,4 odsto.
Eurostatov indeks industrijske proizvodnje prati promjene u fizičkom obimu industrijske proizvodnje, bez građevinskog sektora. Mjesečni podaci prilagođeni su kalendarskim i sezonskim uticajima kako bi poređenja između uzastopnih perioda bila što pouzdanija.