U BiH se u posljednje dvije godine bilježi trend pada stranih investicija, što nije povezano samo sa svjetskom ekonomskom krizom, već i unutrašnjim slabostima.
Priliv stranih investicija u BiH u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 228 miliona evra, što je prepolovljen rezultat u odnosu na isti period lani, a neuporedivo manje u poređenju s rekordnom 2007. kada je zabilježen priliv od 1,6 milijardi evra. Neumitna je činjenica da su finansijska kriza u SAD, a potom i globalna recesija, uticali ne samo na značajnu redukciju dolaska novih ulagača iz tih zemalja, već i na proširenje poslova ranije pristiglih investitora.
Međutim, pogrešna je tendencija da se kriza okrivljuje za sve naše nedaće. Kriza nije uticala da se u ekonomskim analizama svih značajnijih međunarodnih organizacija, od Svjetske banke, MMF-a, Svjetskog ekonomskog foruma i drugih, pozicionirano gotovo na samom evropskom, a nerjetko i planetarnom začelju.
Uslovi za poslovanje u BiH po izvještaju "Doing Business 2010" i dalje su izrazito nepovoljni, od prekomplikovane procedure za pokretanja biznisa i registracije vlasništva do naplate potraživanja, dok smo u globalnom izvještaju o konkurentnosti ocijenjeni ubjedljivo najslabijom karikom u evropskom lancu.
Kada se na to nadovežu lutanja i lobistički sukobi u FBiH u procesu privatizacije velikih kompanija i ulaganja u elektroenergetski sektor, dolazimo u postojeću situaciju niskih ino-ulaganja.
Mogu vlasti koliko hoće usvajati planove privatizacije i strategije privlačenja stranih investicija ako za njihovo dosljedno sprovođenje nema političke volje (i znanja). Žali bože papira i izgubljenog vremena.