Redovni posjetitelji trgovina mogli su primijetiti veliko sniženje cijena uvoznog polutvrdog i tvrdog sira.
Odjednom edamer i gaudu, koji su koštali 12 ili 69 KM, prodaju za osam do devet KM, a tržni centri ih na akciju nude i za šest ili sedam maraka.
Tržišta zemalja u regiji zapljusnuta su jeftinim sirom iz EU nakon što je ova zajednica država odlučila u vrijeme recesije i smanjene tražnje ponovo uvesti izvozne subvencije za mlijeko i prerađevine od mlijeka ukinute prije nekoliko godina.
Sir u čiju cijenu je ugrađeno 70, 80 posto podsticaja konkurentan je na svim tržištima, a pogotovo na našem gdje je državna potpora proizvođačima mala i neredovno se isplaćuje.
Bh. mljekare, koje su se tek odnedavno upustile u značajniju proizvodnju trajnijih mliječnih proizvoda, našle su se na žestokom udaru i bez državne podrške ovu utakmicu izgubiće uz velike gubitke. Šta drugo očekivati ako je proizvođačka cijena domaćeg sira i do 30 posto veća od cijene evropskog sira na policama trgovina?
I dok domaći poljoprivrednici u FBiH, na primjer, još čekaju podsticaje iz prošle godine, a ovogodišnja izdvajanja za poljoprivredu ni za pedalj nisu povećana u odnosu na lanjska, jasno je da za uzdignutu mljekarsku industriju dolaze teška vremena.
Nažalost, i domaće mljekare moraće se više potruditi da izbore mjesto na tržištu. Nije, na primjer, jasno zašto se proizvodi domaći edamer i gauda kada imamo autohtone i još nedovoljno eksploatisane naše brendove, poput vlašićkog ili livanjskog sira.