Kina ovog mjeseca u Hongkongu otvara sistem za kliring i poravnanje u zlatu koji će raditi u koordinaciji sa Berzom zlata u Šangaju.
Istog dana na snagu će stupiti ograničenje trgovine zlatnim sertifikatima za građane, koje će otežati spekulacije na tržištu zlata i omogućiti formiranje realnije cijene ovog plemenitog metala.
Sve to, prema ocjenama analitičara, moglo bi doprinijeti stvaranju čvršće podloge u fizičkom zlatu za kinesku valutu i njenoj daljoj internacionalizaciji.
Velike kineske banke, poput Industrijske i komercijalne banke Kine (ICBC), Poštanske štedionice Kine i drugih, objavile su da će od 24. jula obustaviti uslugu trgovine zlatnim sertifikatima, odnosno takozvanim "papirnim" zlatom, za građane.
Pad povjerenja u dolar i okretanje zlatu
Kineska centralna banka, za koju se vjeruje da raspolaže sa oko 2.300 tona zlata, nije usamljena u nastojanju da značajno poveća svoje zlatne rezerve. Posljednjih godina sličan trend prisutan je u brojnim državama, posebno na Bliskom istoku te u istočnoj Evropi i Africi.
Zlato je već prestiglo američke državne obveznice kao najveći pojedinačni oblik rezervi centralnih banaka.
Kupovina zlata odražava želju mnogih država da smanje zavisnost od dolara. Razlog su zloupotrebe međunarodnih platnih sistema i činjenica da transakcije u dolarima prolaze kroz američke banke, zbog čega mogu biti predmet blokada i sankcija.
Poseban problem predstavlja trajno zamrzavanje ili zapljena strane dolarske imovine koju su SAD i njihovi saveznici sprovodili prema Avganistanu, Siriji, Iranu i Rusiji. Upravo su sankcije Moskvi dodatno podstakle globalnu kupovinu zlata.
Dodatni razlog za slabljenje povjerenja u dolar jeste i rast američkog javnog duga. Sjedinjene Američke Države sada troše oko 20 odsto godišnjih poreskih prihoda samo na otplatu kamata na dug koji iznosi gotovo 40 biliona dolara.
Mnogi analitičari smatraju da bi dalje štampanje novca radi finansiranja tog duga moglo dodatno umanjiti vrijednost dolara, koji je od 2020. godine, usljed inflacije, izgubio oko 23 odsto kupovne moći.
Samo fizičko zlato
To u praksi znači da će u Kini biti moguće slobodno trgovati prvenstveno fizičkim zlatom.
Zvanično obrazloženje vlasti jeste zaštita građana od nestabilnosti tržišta i velikih finansijskih gubitaka.
Povod za ovu odluku bila je velika potražnja za zlatom početkom godine, kada je cijena dostigla više od 5.300 američkih dolara za uncu.
Tada su desetine hiljada građana, podstaknute prognozama o slabljenju dolara, mogućem ratu u Persijskom zalivu i očekivanjima daljeg rasta cijene zlata, požurile da kupe fizičko i "papirno" zlato.
Međutim, cijena je ubrzo pala za oko 20 odsto, pa su brojni mali investitori izgubili značajan dio ušteđevine. Kineske vlasti procijenile su da je trgovina zlatom postala faktor društvene nestabilnosti koji treba ograničiti.
Varljivo tržište zlata
Među investitorima u istočnoj Aziji sve je prisutnije mišljenje da zaštita građana predstavlja samo dio razloga za ovu odluku.
Prema tom tumačenju, Kina sprovodi duboku reformu koja zadire u samo pitanje šta predstavlja novac i na čemu treba da počiva njegova vrijednost.
Ograničavanje trgovine zlatnim sertifikatima trebalo bi da uvede više reda na tržište i smanji spekulacije, poput trgovine uz korišćenje pozajmljenog kapitala.
Sertifikati predstavljaju potvrdu o vlasništvu nad zlatom, ali sami po sebi nisu fizičko zlato. Zbog toga postoji rizik od izdavanja hartija bez odgovarajućeg pokrića ili čak falsifikovanja.
Sistem za kliring i poravnanje zlata
Kina želi tržište zlata oslobođeno problema hartija bez pokrića i mogućih falsifikata.
Zbog toga 24. jula u Hongkongu zvanično pokreće sistem za kliring i poravnanje zlata, koji je već prošao probnu fazu rada.
Sistem će raspolagati trezorima kapaciteta većeg od 2.000 tona zlata i biće povezan sa Berzom zlata u Šangaju.
Biće to prvi takav sistem izvan Zapada, a cilj je formiranje cijene zlata koja bolje odražava stanje na azijskom tržištu, uz manji uticaj londonskog Sitija i njujorškog Vol strita.
Za razliku od zapadnih tržišta, kineski sistem će se prije svega oslanjati na trgovinu fizičkim zlatom, a ne finansijskim instrumentima.
Da bi takav sistem funkcionisao, potrebno je što preciznije odrediti realnu tržišnu vrijednost zlata, zbog čega kineske vlasti žele da ograniče spekulativne aktivnosti.
Prisustvo velikog broja sertifikata bez odgovarajućeg pokrića, smatraju pojedini ekonomisti, vještački obara cijenu zlata. Zbog toga bi ograničavanje njihove trgovine moglo dovesti do korekcije cijene naviše.
Zlatna podloga za juan
Posebno je značajno što se sistem za kliring i poravnanje zlata uspostavlja kao dio šire strategije kineske vlade da ojača međunarodni položaj juana.
Kineska centralna banka i druge institucije posljednjih godina intenzivno kupuju zlato, dok kineske rudarske kompanije ulažu milijarde u preuzimanje i razvoj rudnika širom svijeta.
Intenzivna kupovina zlata počela je 2020. godine, dok je najveći uvoz zabilježen između juna 2022. i maja 2024. godine, kada je, prema zvaničnim podacima, Kina mjesečno uvozila između 160 i 230 tona zlata.
Pojedini ekonomisti smatraju da su stvarne količine bile i znatno veće.
Izgradnja temelja od zlata
Od početka ove godine kineski uvoz zlata ponovo je snažno porastao. U periodu od februara do maja iznosio je više od 150 tona mjesečno.
Istovremeno, Kina je nastavila da smanjuje izloženost američkim državnim obveznicama, prodavši ih u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara.
Takav pristup potpuno je suprotan politici koju su SAD započele 1971. godine, kada je predsjednik Ričard Nikson ukinuo vezu između dolara i zlata.
Dok administracija predsjednika Donalda Trampa snažno promoviše razvoj kriptovaluta kao novog finansijskog sektora, kinesko rukovodstvo dugoročnu stabilnost vidi u oslanjanju na fizičko zlato.
Ideja Pekinga jeste da izgradi valutu kojoj će domaće i strane banke, kompanije i investitori imati više povjerenja upravo zbog njenog oslonca na stvarne rezerve zlata.
Ukoliko se taj plan ostvari, juan bi mogao postati privlačnija valuta za međunarodnu trgovinu i štednju nego što je danas.
Takav model predstavljao bi svojevrsni povratak principima koji su važili prije nego što je dolar napustio zlatni standard.
Daleki istok kao novi centar trgovine zlatom
Sistem za kliring i poravnanje zlata planira i Singapur, koji želi da zajedno sa Hongkongom postane jedno od najvećih svjetskih središta za skladištenje i čuvanje zlata.
Zbog toga ulaže u izgradnju novih trezora, iako za sada ne planira pokretanje sopstvene berze zlata.
Zbog ovih promjena nije isključeno da Daleki istok u narednim godinama postane glavni globalni centar trgovine zlatom.
Ograničavanjem spekulativne trgovine zlatnim sertifikatima, uspostavljanjem sistema za kliring zasnovanog na fizičkom zlatu i nastavkom gomilanja rezervi, Kina bi mogla značajno povećati svoj uticaj na određivanje cijene zlata i međunarodne finansijske tokove.
Istovremeno, takav model predstavlja pokušaj stvaranja alternativnog finansijskog sistema koji bi u većoj mjeri bio nezavisan od američkog dolara, prenosi RTS.