SARAJEVO - Carine SAD od 30 odsto, najavljene za robu iz BiH od 1. avgusta 2025, predstavljaju novi troškovni pritisak za domaće izvoznike, posebno namjensku industriju. Istovremeno, pokušaj domaćih vlasti da otvore prostor za trgovinske pregovore nije dobio podršku Savjeta ministara BiH.
Šta treba da znate:
- SAD su najavile carinu od 30 odsto na robu iz BiH, uz dodatne sektorske carine.
- U prvih šest mjeseci 2025. BiH je u SAD izvezla robu vrijednu 142,76 miliona KM.
- Namjenska industrija označena je kao sektor koji bi mogao biti najviše pogođen.
- Pregovori i eventualne promjene carinske politike ostaju ključni za dalji razvoj situacije.
Šta se mijenja za izvoznike iz BiH?
Bh. vlasti ništa nisu uradile kako bi to spriječile, a prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država nije prošao na Savjetu ministara BiH.
"Prijedlog je da roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država bude potpuno oslobođena carinskih osnova, što znači da bi bila nulta stopa carine. To bi omogućilo pregovore sa američkom administracijom koji bi doveli do slobodnog protoka robe između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država", kazao je ranije Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Zašto su SAD uvele carine BiH?
Podsjećamo, Tramp je ranije poslao pismo Željki Cvijanović, tadašnjoj predsjedavajućoj Predsjedništva BiH, u kojem je, između ostalog, naveo da su SAD pristale nastaviti saradnju sa BiH, uprkos značajnom trgovinskom deficitu sa našom zemljom.
"Ipak, odlučili smo nastaviti sarađivati s vama, ali samo s uravnoteženijom i pravednijom trgovinom. Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog. Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 odsto na sve proizvode poslate u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine biće podvrgnuta toj višoj carini", navodi se u pismu Trampa Cvijanovićevoj.
Kako ATV piše, Elen Haus, direktorica za Evropu u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD, poslala je dopis Ambasadi BiH u Vašingtonu u kojem se pozvala na sastanak Cvijanovićeve sa američkim sekretarom za ekonomiju Havardom Latnikom u vezi s pregovorima o trgovini između SAD i BiH.
U dopisu stoji da je Hausova dobila instrukciju od Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD da započne proces pregovora sa BiH, te bi pregovori u narednom periodu trebalo da otpočnu.
Koliko BiH izvozi u SAD?
Inače, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u SAD je za šest mjeseci ove godine izvezeno proizvoda za 142,76 miliona KM, dok je iz ove zemlje došlo robe za 38,89 miliona KM.
Koji sektor bi mogao biti najviše pogođen?
Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da će, ukoliko SAD uvedu carine od 30 odsto na robu iz BiH, najviše biti pogođena namjenska industrija.
"Više od 60 odsto našeg izvoza u SAD odnosi se na namjensku industriju. Dakle, to su oružje, municija, granate i ostali proizvodi namjenske industrije. Oni će biti najviše pogođeni, ukoliko do toga dođe", istakao je Ćeranić.
Pročitajte još:
Tramp uveo carinu za BiH od 35%, Srbiji 37%: Zašto tako visoke stope?
Firme iz BiH mogu izbjeći američke carine, ovo je caka
Kupci iz Amerike požurili s nabavkom oružja i municije iz BiH
Kakve posljedice očekuju domaće izvoznike?
Ekonomista Admir Čavalić kaže za "Nezavisne novine" da očekuje negativne rezultate, pogotovo za naše izvoznike u Sjedinjene Američke Države.
"Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja. Mislim da je to indirektno povezano sa carinama. Ipak, ohrabruje inicijativa ministra Košarca, pa ćemo vidjeti šta će biti u narednom periodu", istakao je Čavalić i dodao da ovo nije pitanje protivljenja sporazumu sa SAD, već klasična sporost institucija da reaguju na nove međunarodne okolnosti u ekonomiji.