Bh. bankarskom sistemu ostalo je malo prostora da bude izvan događanja unutar eurozone, odnosno kretanja EURIBOR-a. Tako je i najavljeno povećanje kamatne stope pod uticajem eurozone i bankarski sistem u BiH tu ne može ništa uraditi.
Kamatne stope na stambene kredite kreću se unutar eurozone i, prema najavama, neće doći do velikih oscilacija. Ono što je veliki problem je što je kamatna stopa na dugoročne kredite preduzećima i dalje veća nego u eurozoni zbog političke i ekonomske situacije u BiH. To će dovesti sektor privrede u nepovoljnu poziciju u odnosu na konkurenciju, pogotovo zemalja iz okruženja.
Bh. proizvodnja je na niskom nivou, konkurentnost preduzeća je mala, nemaju potpore, niti pristup povoljnim kreditnim linijama iz europskih fondova. Zato bi bilo dobro da, dok bh. vlasti ne uspostave otvaranje kreditnih linija iz povoljnih europskih fondova, bankarski sektor vodi računa o dugoročnim kreditima preduzećima.
Do porasta kamatnih stopa će doći, ali bankarski sistem na čelu s Centralnom bankom BiH trebao bi pokušati da napravi dogovor da kamatne stope ne povećava značajno. Istina je da je bankarski sektor zadnjih godinu i po dana u teškoj situaciji zbog pritiska koji dolazi sa strane, ali je i dalje dobar i može pomoći privredi BiH, jer ima prostora da ne podiže kamatne stope. Poslovna aktivnost u BiH je pod pritiskom konkurencije, a ako se kamatna stopa još poveća na jesen će to biti veliki problem.
Očekuje se težak period i za građane, pogotovo za mlade ljude koji stvaraju porodicu i pokušavaju riješiti stambeni problem. Na bankarskom sektoru je da pokuša da ne dozvoli velike kamatne stope.