Privreda BiH, koja je još od rata u konstantno lošoj formi, suočiće se s novim velikim pritiscima pod uticajem globalne finansijske krize, koja sve više prerasta u ekonomsku krizu.
Domaće banke su zbog poskupljenja kapitala na međunarodnom tržištu već povećale kamatne stope na kredite za pokoji procenat, što će neminovno uticati na smanjenje likvidnosti ionako opterećenih bh. preduzeća.
Međutim, najveći problem privrednicima vjerovatno neće predstavljati puko uvećanje mjesečnih rata kredita, već očekivani nedostatak zajmova za iole veće projekte i propisivanje daleko strožih uslova banaka za njihovo plasiranje.
Kako bi ublažila crni scenario, Centralna banka BiH je oslobodila dio sredstava koje domaće banke posuđuju u inostranstvu, što bi, kako procjenjuju, trebalo da utiče na ublažavanje kreditnih restrikcija.
Banke će se, međutim, uprkos svim mjerama bh. institucija, odlučiti na strožu kreditnu politiku u cilju maksimalnog smanjenja rizika povrata kreditnih plasmana, ponukani negativnim iskustvima mnogih američkih i evropskih banaka.
U RS bi stoga ključnu ulogu u smirivanju kreditnog hlađenja trebalo da odigra Investiciono-razvojna banka RS, koja po povoljnim uslovima plasira dio sredstava dobijenih privatizacijom "Telekoma Srpske".
Upravo su novi (ne)očekivani globalni izazovi potvrdili koliko je bila ispravna, često osporavana, odluka vlasti RS da prodaju "zlatnu koku".
Čak 667 miliona maraka, predviđanih za privredno-razvojni program RS, mogu, ukoliko se pametno usmjere, predstavljati tas na vagi nesmanjenog nastavka privrednih aktivnosti u tom entitetu.