Analize

Kriza i privreda

Duljko Hasić

Vlade oba entiteta moraju preduzeti mjere kako bi privredu zaštitile od globalne finansijske krize, koja će imati značajne reperkusije na domaću privredu i preko nje na standard stanovništva i bruto društveni proizvod.

Posljednji potezi Centralne banke BiH koja se uključila u pomoć finansijskom sektoru zemlje je veoma pozitivan, ali mislim da mnogo ozbiljnije posljedice globalna kriza može imati na privredni sektor.

Alarmantno stanje u "ArcelorMittalu" i "Aluminiju", koji su dva ključna izvoznika iz BiH, govori o tome da će te komapnije koje se već sada nalaze u krizi biti u još goroj situaciji zbog ulaznih parametara u njihovoj proizvodnji, a prije svih cijene energije. Njihov problem time je veći i značajniji jer su te firme nosioci izvoza. Zbog toga su vlasti BiH dužne da pomognu izvoznom sektoru koji, takođe, na direktan i indirektan način zapošljavaju veliki broj radnika. Konkurencija na inostranom tržištu se zaoštrava i ukoliko vlasti BiH ne pomognu domaćim firmama možemo očekivati velike posljedice, koje neće pretrpjeti samo ove dvije firme, već lančano kompletan metaloprerađivački sektor.

Pomoć može biti pružena posredstvom beneficija i cijene električne energije, a vlastima su na raspolaganju i značajna sredstva koja privredi mogu plasirati iz entitetskih razvojnih banaka.

Predstavnici privrednih komora i Spoljnotrgovinske komore BiH su o ovim problemima već razgovarali s nosiocima vlasti na svim nivoima, ali do sada nije bilo konkretnog vida pomoći s izuzetkom subvencija u agrosektoru. Ukoliko domaće vlasti ne budu imale sluha i ne budu prihvatile ovaj veliki i ozbiljan izazov s kojima se susreću ključni sektori privrede neželjene posljedice biće neizbježne.

Najčitanije