Na početku prošle sedmice zvanično je ugovorena investicija u izgradnju mreže autoputeva u RS s austrijskim "Strabagom", vrijedna 2,9 milijardi evra, dok je njen kraj obilježio sastanak s norveškom kompanijom "Technor Energy ASA", na kojem je potvrđen početak ulaganja 200 milijardi evra u gradnju šest hidrolekatrana na rijeci Bosni u 2009. godini. Sa druge strane, u narednoj godini očekuje nas usporenje privrednih aktivnosti zbog svjetske finansijske krize. Kakav će biti efekat ovih investicija koje premašuju tri milijarde evra na ovo usporenje?
Nema dileme da će dio tih investicija koji bude realizovan u toku sljedeće godine pozitivno uticati na domaća ekonomska kretanja. Prije svega, građevinski sektor bi mogao imati dovoljno posla da kompenzuje očekivano usporenje i pad zaposlenosti. To znači da bi se ipak moglo desiti da ljudi koji rade u građevinskom sektoru ne samo ne izgube radna mjesta nego da ih možda bude i više nego sad. Međutim, direktni uticaj na građevinski sektor nije i jedini.
Najvažnija posljedica ovih investicija je njihov posredni uticaj na našu ekonomiju. Ulazak nekoliko stotina miliona maraka u sljedećoj godini, u ekonomiju koja ukupno proizvodi sedam milijardi KM, u određenom vremenskom intervalu može kompenzovati očekivan pad, prije svega, potrošnje i investicija. To, opet, znači da se ne smanjuje broj radnih mjesta i, uopšte, životni standard stanovništva.
Još jedan pozitivan uticaj ovih investicija je predstavljanje pozitivne slike o RS, kao o mjestu dobrom za investiranje. To je pogotovo važno u vremenima kada investitori bježe iz područja jako pogođenih krizom kao što se dogodilo sa Islandom i traže bolja i stabilnija područja. Tu priliku bi trebalo koristiti.