Letonija, već neko vrijeme vodeća zemlja EU-a u smislu ekonomskog rasta, postaje 1. januara 2014. osamnaesta članica evrozone, što se pripisuje odvažnim reformama letonske vlade, iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta.
Letonija, mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva miliona ljudi, godine 2009. je bila suočena s recesijom, a vlada je potom uvela stroge mjere štednje koje su uključile kresanje plata, budžeta
i velika otpuštanja u državnom sektoru.
Letonija je zemlja koja je bila najjače pogođena krizom od svih evropskih zemalja u periodu 2008.-2010. kada je BDP pao čak 25 posto.
No, već u 2011. i 2012. je ostvaren rast od preko pet posto čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u Evropskoj uniji.
U trećem tromjesečju ove godine rast je procijenjen na 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, a Letoniju je za samo 0,2 postotna boda kao najbrže rastuća privreda prestigla Rumunija (4,1 posto).
Deset godina nakon ulaska u Evropsku uniju i dvadeset i dvije godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani itekako ponosni, Letonija će uvesti evro.
Za ulazak u evrozonu, Letonija je morala ispuniti kriterije iz Mastrihta - među ostalim budžetski deficit, javni dug i inflaciju - a podaci pokazuju da je u tome bila iznimno dobra.
Ulaskom u taj mehanizam Letonija se obavezala da neće dopustiti fluktuacije valute veće od raspona od +/- 1
Dugoročne su kamatne stope u tzv. referentnoj godini iznosile 3,8 posto, ponovno ispod praga.
Iako je zbog svega toga u julu dobila zeleno svjetlo za ulazak u evrozonu, ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Letonaca.
Prošli mjesec objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti po kojima prelazak na evro podupire samo 20 posto građana, dok je podrška u septembru bila 24 posto.
Po vodećoj firmi za ispitivanje javnog mišljenja SKDS-u, uvođenju evra protivi se 58 posto građana, u odnosu na 52 posto iz septembra.
Udio onih koji kažu da su neutralni ili neodlučni iznosi 22 posto.
Premda je nakon rezultata ankete u septembru premijer Valdis Dombrovskis, koji trenutno vodi tehničku vladu jer je dao ostavku zbog tragedije s urušavanjem supermarketa Maxima, izražavao uvjerenost da će se podrška povećavati s približavanjem datuma ulaska u evrozonu, to se očito nije dogodilo i Letonci i dalje nisu oduševljeni dolaskom evra.
"Očekivao sam da će podrška polako rasti kako će ljudi početi prihvaćati dolazak evra kao neupitnu činjenicu, ali naše istraživanje je pokazalo da se to ne događa", rekao je u novembru nakon objave rezultata istraživanja šef SKDS-a Arnis Kaktins.
Velika većina Letonaca žali za nacionalnom valutom latsom koja je bila relativno kratkog vijeka.
Lats je uveden 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Dok dio analitičara tvrdi da letonski slučaj pokazuje da se odlučne i hrabre reforme isplate, građani smatraju da priča o uspjehu ima i svoju drugu stranu.
Obični ljudi smatraju da je rast postignut na uštrb njihovih plata i radnih mjesta, a da se optimistični podaci o padu nezaposlenosti mogu zahvaliti ponajprije odlasku ljudi u inostranstvo.
Ljudi se boje i viših cijena kada se usvoji evro.
Ipak, analitičari kažu da izostanak većih štrajkova ili protesta pokazuje da su građani, možda nevoljko, ali ipak svjesni situacije, prihvatili da su reformu nužne.
Kako bi odagnali strahove građana vezane uz porast cijena u toku perioda prebacivanja na evro, u Letoniji je u julu ove godine pokrenuta kampanja Fair Euro Introducer koja je pozvala trgovce da se obavežu da neće pokušati izvući ličnu korist pri zamjeni valute, da će poštivati pravila konverzije te dati potrebnu pomoć klijentima.
U vladi tvrde da će ulazak zemlje u prezaduženu evrozonu pomoći baltičkoj privredi jer će se time olakšati trgovinska razmjena i potaknuti povjerenje ulagača.
Susjedna Estonija uvela je jedinstvenu evropsku valutu u januaru 2011., dok se Litvanija to priprema učiniti 2015. godine.
Od novih članica EU-a Letonija je šesta zemlja (iza Slovenije, Malte, Kipra, Slovačke i Estonije) koja je dobila službeno zeleno svjetlo za ulazak u evrozonu.