Tokom prvog boravka u Bijeloj kući, prva dama je pokazivala malo interesa za sticanje profita iz politike. Ovog puta dolazi sa poslovnim planom.
Donald Tramp odavno spaja posao i porodicu. Prije nego što je izgradio sopstveno domaćinstvo i oslonio se na najbliže, rastao je učeći od oca biznis sa nekretninama. Ivana, njegova prva supruga, postala je izvršna direktorka u njegovom kazinu. Marla, druga supruga, vodila je izbor za Mis univerzum. Don Džunior, Ivanka i Erik, njegovo troje najstarije djece, zauzeli su vodeće uloge u njegovoj firmi za nekretnine, prenosi Forbes.
A Melanija, njegova treća supruga? Jedva da je kročila u porodični biznis.
Možda je upravo tako Donald Tramp i želio. "Mislim da je vrlo opasno kada žena radi", rekao je 1994. godine, uz opasku da je do njegovog prvog razvoda i došlo jer je Ivana imala značajnu ulogu u Trampovom biznisu.
"Nestala je neka nježnost. Ivana je imala veliku nježnost. I dalje je ima. Ali u tom periodu postala je izvršna direktorka – ne supruga." U istom intervjuu, vođenom četiri godine prije nego što je upoznao Melaniju, Tramp je dodao: "Volim da stvaram zvijezde i donekle sam to učinio s Ivanom. Donekle i s Marlom… Nažalost, kada postanu zvijezde, zabava za mene prestaje. To je kao proces stvaranja. Skoro kao pravljenje zgrade. Prilično tužno."
Nije ni čudo što je Melanija gotovo u potpunosti prepustila scenu svom upečatljivom suprugu tokom njegovog prvog mandata.
Ovog puta Melanija ima biznis plan
Ovog puta, međutim, Melanija primjenjuje nešto drugačiji pristup, kopirajući Trampovu formulu za zarađivanje novca. To, pak, zahtijeva nešto više medijske pažnje. U oktobru je objavila autobiografsku knjigu "Melanija", koja je izašla 37 godina nakon "The Art of the Deal".
Melanijina knjiga brzo je dospjela na vrh liste bestselera New York Timesa, gdje se i dalje nalazi. Jedan detalj mogao bi da posluži kao mamac za filmske producente – Melanija je otkrila da je njen otac snimao njen život od rođenja, stvarajući veliku arhivu snimaka buduće prve dame. Početkom ovog mjeseca pojavili su se izvještaji da je Amazon pristao da plati 40 miliona dolara za licenciranje filma i dokumentarne serije o Melaniji.
Zatim je uslijedila kripto groznica. Donald Tramp je objavio digitalni mim uoči inauguracionog vikenda, a Melanija ga je ubrzo pratila sa sopstvenim. Trgovci su poludjeli, podižući cijenu za oba. Struktura ovih poduhvata, a posebno Melanijinog, i dalje je veoma nejasna. To onemogućava tačno određivanje koliko je zaradila, ako je uopšte zaradila.
Međutim, postoji mogućnost da je, ako je većina prihoda od početne prodaje otišla njoj, a 250 miliona cirkulišućih tokena se u prosjeku prodavalo za oko tri dolara, mogla da zaradi 400 miliona dolara ili više—što bi vjerovatno predstavljalo najveći finansijski dobitak bilo koje političke figure u američkoj istoriji, izuzev Donalda Trampa.
Manekenska karijera iz Beograda
Kao da želi da obilježi ovaj trenutak, Melanija je u ponedjeljak objavila svoju zvaničnu portretnu fotografiju iz Bijele kuće, stojeći na kraju stola, s rukama oslonjenim na njegovu površinu, uz samouvjereni osmijeh i direktan pogled u kameru. Slika više podsjeća na moćni portret poslovnog magnata nego na tradicionalni portret prve dame. I ne bilo kog magnata. Ispostavilo se da je Donald Tramp pozirao za Forbes u gotovo identičnoj pozi—isti stav, isti odraz, isti osmijeh—još u septembru 2015. godine, na početku svoje decenijske avanture između biznisa i politike.
Prvu damu oduvijek privlače upadljive i luksuzne stvari. Melanija Tramp odrasla je u Sevnici, u Sloveniji, gradiću od oko 20.000 stanovnika. Njena majka radila je u dizajnerskom studiju fabrike dječje odjeće, dok je njen otac zarađivao za život kao vozač, zatim prodavac, a potom vlasnik preduzeća. Porodica je živjela u trosobnom stanu, sa dovoljno novca da priušti privatnu dadilju i kolekciju automobila, među kojima su bili Ford Mustang, BMW, Mercedes-Benz, pa čak i Maserati.
Mlađa od dvije sestre, Melanija je rano započela manekensku karijeru, sa samo šest godina. Bilo je to kada je njena majka zamolila nju i sestru da nose njene kreacije na reviji u Beogradu. Nastavila je da se bavi manekenstvom tokom srednje škole, gdje je studirala industrijski dizajn, a potom se preusmjerila na arhitekturu na fakultetu. Međutim, moda je na kraju preuzela primat, te je napredovala do prestižnijih angažmana i gradova—živjela je u Milanu, zatim Parizu, a potom Njujorku. U SAD je stigla 1996. godine, sa 26 godina, sa dva kofera, ručnim prtljagom i snovima o novom životu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.