Analize

Najaktuelnijie priča iz svijeta biznisa u 2011.

Najaktuelnijie priča iz svijeta biznisa u 2011.
Najaktuelnijie priča iz svijeta biznisa u 2011.
Agencije

NjUJORK - Evropska ekonomska kriza, slab privredni rast Sjedinjenih Američkih Država i gubitak radnih mjesta u najmoćnijoj nacionalnoj privredi u svijetu, su najaktuelnije ekonomske priče u 2011, u izboru američke novinske agencije Asošijejtid pres (AP).

Na ovoj listi našlo su se i teme poput afere vezane za britanskog medijskog magnata Ruperta Mardoka, nuklearna katastrofa u Japanu, obustava rada automobilske industrije u SAD, rast cijene benzina zbog nemira na Bliskim istoku i sve veće potražnje za tim energentom u Aziji i Latinskoj Americi, koje su za sada pošteđene ekonomske krize.

Kreditna degradacije SAD nastala uslijed unutrašnje političke nestabilnosti te zemlje, zatim slab privredni rast kao i smrt osnivača "Epla" Stiva Džobsa, kao i pokret nezadovoljnih Okupirajmo Vol strit su teme za koje su se opredijelili ekonomski urednici AP.

Evropska kriza je na globalnom finasijskom planu u 2011. zadala najviše "glavobolje" i na finasijskim tržištima se širio strah od prezaduženih država u Evropskoj uniji (EU).

Kako se godina primicala kraju, banke i investitori u EU su grozničavo pokušavali da spriječe raspad 17-točlane zone evra.

Dužnička kriza je narušila fiinansijski sistem EU i odrazila se na globalnu ekonomiju, pa su u strahu od njenog širenja finansijska tržišta bila nestabilna tokom čitave godine

Portugalija je postala treća zemlja članica EU, godinu dana poslije Grčke i Irske, koja je zatražila plan za izbavljenje iz dužničke krize. Investitori su se uplašili da bi Španija i Italije, mogle poći istim putem.

Banke su se zabrinule da one ili njeni partneri neće biti u stanju da pokriju gubitke, pa su smanjile pozajmice. Evropske vlade suočavajući se sa sve većim kamatnim dugom, obuzdale su javnu potrošnju, pa se očekuje da će se to negativno odraziti na privredni rast.

Analitičari predviđaju slab privredni rast u Evropi, najvem trgovinskom partneru SAD, što će se nepovoljno odraziti na privredni rast vodeće ekonomske sile u narednoj godini.

Za to vrijeme, loše ekonomsko stanje u SAD traje već četiri godine.

Velika recesija je možda zaustavljena, ali ekonomski oporavak teče razočaravajućim tempom. U prvih šest mjeseci ove godine ekonomski rast iznosio je 0,9 odsto, u trećem kvartalu dva, a u četvrtom tri odsto.

Dvije godine otkako su ekonomisti objavili kraj Velikoj recesiji, 25 miliona ljudi je nezaposleno ili ne rade puno radno vrijeme. Stopa nezaposlenosti u oktobru je iznosila devet odsto dok je u novembru smanjena na 8,6 odsto.

Tržište nekretnina još uvijek se nije oporavilo, a cijene stanova su pale i u najvećim gradskim sredinama.

Smrt Svita Džobsa, osnivača kompanije "Epl", koji je umro samo dan pošto je predstavlena najnovija verziju superpopularnog smartfona "ajfon", koji je "Epl" učinio najvrednijom firmom na svijetu, bogatijom čak i od vlade SAD, obišla je svijet 5. oktobra.

Rupert Mardok, vlasnik kompanije "Njuz korporejšen" , u čijem sastavu je bio sporni britanski tabloid "Njuz of d' vorld" (NoW) koji je u međuvremenu ugašen, bio je na meti medija protekle godine zbog afere koja je izbila u vezi sa prisluškivanjem koje su praktikovali novinari NoV i objaviljivanja transkripte ubijene britanske tinejdžerke.

Zemljotres u Japanu i razarajući cunami doveli su do curenja reaktora u nuklearnoj centrali u vlasništvi Tokijske elektroprivrede što je dovelo do prestanka napajanja strujom najznačajnijih pogona u trećoj po veličini nacionalnoj privredi u svijetu i fabrikama udaljenim po nekoliko hiljada kilometara od mjesta mjesta nesreće. Automobilske kompanije, posebno "Tojota" i 2Honda" pretpele su ogromne gubitke.

Najveća nuklearna katastrofa, poslije one u Černobilu, u Ukrajini navela je čovječanstvo da ponovo razmisli o upotrebi nuklearne energije. Njemačka je odlučila da 2022. ugasi svoja nuklearna postrojenja.

Na malom trgu u blizini blizini glavne svjetske berze, Vol Strita u Njujorku, 17. septembra okupilo se nekoliko hiljada demonstranata. Oni su spavali u šatorima, jeli hranu koju su dobili od sponzora i protestvovali zbog nejednakosti i uticaja novca u politici.

Pokret pod nazivom Okupirajmo Vol Strit inspirisao je demonstrante u čitavom svijetu da na sličan način iskažu nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti i ekonomske politike njihovih zemalja.

Najčitanije