PARIZ - Na samitu EU kasnije ovog mjeseca biće usaglašene "odlučne" mjere u borbi protiv dužničke krize u zemljama evrozone, izjavio je francuski ministar finansija Fransoa Baroan.
Ovaj samit daće "jasne odgovore", rekao je Baroan na kraju samita grupe industrijski razvijenih zemalja G20 u Parizu.
On je dodao da će "centralne banke nastaviti da snabdijevaju banke likvidnim sredstvima".
U saopštenju G20 navodi da su ministri "posvećeni cilju da Međunarodnii monetarni fond mora da ima adekvatne resurse".
Sastanak G20 uslijedio je u vrijeme pojačanih bojazni o širenju dužničkih roblema EU.
SAD izrazile su posebnu zabrinutost zbog opasnosti za njihovu ekonomiju, javlja Bi-Bi-Si.
Američki predsjednik Barak Obama i njemački kancelar Angela Merkel razgovarali su u petak telefonom o ovoj krizi.
Detalji plana spašavanja o kome se razgovaralo u Parizu uključuju veće otpisivanje grčkog duga nego što se očekivalo, veći evropski fond pomoći i dokapitalizaciju slabijih banaka kako bi ih osposobili protiv neizbježnih dugova.
Plan će biti finalizovan do samita EU narednog vikenda u Briselu.
Analitičari kažu da su sve oči sada uprte u lidere Francuske i Njemačke koji treba da obezbjede ubjedljive informacije ili pojedinosti na tom samitu.
"Oni će sigurno imati više posla i što se tiče strategije i detalja", rekao je američki ministar finansija Timoti Gajtner.
Ministri finansija G20 rekli su da podržavaju mjere "povećanja kapaciteta i fleksibilnosti Evropskog mehanizma finansijske stabilnosti /EFSF/".
"Radujemo se radu na povećanju uticaja EFSF kako bi izbjegli 'zarazu', kao i sastanku Evropskog savjeta 23. oktobra kako bi se efikasno suprotstavili aktuelnim izazovima kroz jedan sveobuhvatan plan", navodi se u saopštenju G20.
EFSF je korišten za pomoć Irskoj i Portugalu, ali postoje bojazni da neće uspjeti da savlada situaciju ako se suoči sa većim ekonomijama kao što su Španija i Italija, čiji su kreditni rejtinzi smanjeni proteklih sedmica.
Druga oblast pregovora u Parizu bila je da li ojačati Međunarodni monetarni fond /MMF/.
Zemlje u razvoju žele jači MMF, ali SAD posebno oklijevaju tražeći umjesto toga da evrozona preduzme snažnije mjere.
Atina će sada najvjerovatnije dobiti narednu tranšu zajma – ukupno osam milijardi evra u novembru nakon što su inspektori EU, MMF i Evropske centralne banke rekli da su sklopili sporazum sa grčkom vladom o daljim mjerama štednje u toj zemlji.
Predstavnici takozvane trojke boravili su u Atini da provjere da li grčka vlada provodi mjere smanjenja potrošnje i povećanje poreza. /kraj/dd"Ako bi BiH uspjela da dođe u novu fazu, odnosno ukoliko bi došla do tačke kada se od Evropske komisije traži mišljenje o BiH, biće neophodno imati podatke o socijalno-ekonomskom razvoju zemlje", rekao je Davidi.