Domaće banke, koje su osigurale depozite kod Agencije za osiguranje depozita BiH, u prvih osam mjeseci ove godine povećale su nivo tih sredstava za oko osam procenata, dok je štednja građana porasla za skoro 11 odsto.
Depoziti 24 banke su zadržali kontinuitet rasta iz ranijih godina, što, ocjenjuju u Agenciji, otklanja sve eventualne razloge za zabrinutost o padu nivoa povjerenja građana u domaće banke. Podatak o osmomjesečnom rastu štednje građana za 600 miliona maraka je svakako ohrabrujući, ali treba imati u vidu da je globalna kriza svoju kulminaciju doživjela tek sredinom prošlog mjeseca s propašću nekih od najvećih američkih finansijskih kuća, odnosno nakon perioda januar-avgust koji tretira izvještaj Agencije za osiguranje depozita. Nema ozbiljnog medija u BiH, regionu i svijetu koji od tada nije svakodnevno izvještavao o bankrotima i posrnućima mnogih banaka sa Zapada, što je u određenoj mjeri uticalo na javno mnjenje da se zapita da li se isti scenario može desiti i ovdje, pogotovo što su mnogim građanima još svježa negativna iskustva sa starom deviznom štednjom.
Zbog toga bi nadležne institucije trebalo da povuku konkretne poteze u pravcu očuvanja povjerenja građana u domaći bankarski sektor. Prvi je svakako povećanje iznosa osiguranih depozita i to ne samo sa 7.500 KM na predloženih 10.000 KM, već na daleko veću sumu, po uzoru na Hrvatsku (20.000 evra), ako već nije realno očekivati da pratimo EU koja je propisala zaštitu svih uloga do 50.000 evra.