Svjesni smo činjenice da čovjek svojim aktivnostima u posljednje vrijeme mijenja podneblje u kojem živimo. Tim klimatskim promjenama koje se dešavaju treba da se prilagode osiguravači, a pogotovo reosiguravači.
Reosiguravači su ti koji obično nose najveći dio šteta koje nastanu elementarnim nepogodama. S obzirom na to da su štete koje nastanu elementarnim nepogodama veoma velike, osiguravači ih ne mogu sami iznijeti i onda se one rješavaju preko reosiguravača.
Što se tiče susjednih zemalja, a pogotovo BiH, uglavnom su od elementarnih nepogoda osigurani usjevi, zgrade i infrastruktura, ali za neku pravu zaštitu dužna je država.
Ona bi trebalo da se pobrine da osigura ono što nije osigurano, da se preko tog osiguranja zaista pokrije imovina. Nažalost, svjesni smo činjenice da država to ne radi, ili ne radi u dovoljnoj mjeri.
Gledajući prezentacije na Susretu osiguravača i reosiguravača Sarajevo, očito je da nam klimatske promjene ne idu u prilog i da treba da očekujemo manje, pa i veće elementarne nepogode.
Treba da budemo spremni kroz osiguranje i reosiguranje, kako one ne bi donijele katastrofalne posljedice po ekonomiju i socijalnu zaštitu.
Osiguranje je upravo to koje će spriječiti da neka velika poplava ili drugi događaj ne izazove teške posljedice po život i ekonomiju društva i ljudi koji u njemu žive. Potrebna je disperzija rizika.
Sada rizik kod neosigurane imovine nosi država i on treba da se prenese na osiguravače i reosiguravače. Država ionako nema fondove. Premije za to osiguranje su minimalne.