Iako banke pažljivo procjenjuju koga će propustiti kroz svoje kreditno sito i rešeto, ipak se događa da izvjestan broj dužnika nije u stanju otplaćivati kredite.
Istina, u odnosu na ukupan broj odobrenih kredita, ne radi se o procentualno velikom broju slučajeva, ali svakako više hiljada ljudi u BiH mora bankama vraćati novac koji su zadužili njihova nesavjesna rodbina ili prijatelji.
Činjenica da se, prema podacima LRC Kreditnog biroa, broj žiranata koji su se našli u neprilici povećava, svojevrsni je lakmus-papir događanja u finansijskom sektoru u posljednje vrijeme, ali i prilika u cjelokupnom društvu. Ekonomskoj stabilnosti definitivno je odzvonilo još sredinom prošle godine, kada su počela poskupljenja, prvo pšenice, a potom naftnih derivata i slijedom toga gotovo svih proizvoda i usluga. Vrijeme rastrošnosti, u kojem su građani mnogo toga sebi mogli priuštiti na kredit definitivno prolazi, a došlo je vrijeme otrežnjenja koje, evo, pokazuje da neki i nisu bili sposobni za svojevrsnu kreditnu (potrošačku) groznicu.
Kada tome dodamo da živimo u društvu u kojem radno mjesto nije sigurno kako je bilo nekada, niti je plaća zagarantovana, onda je jasno da finansijski problemi začas iskrsnu.
No, ukoliko će nas pad standarda i finansijska kriza nečemu naučiti, onda će to sigurno biti to da ćemo pažljivije ulaziti u svaku investiciju, pa i dizanje kredita i prihvatanje uloge žiranta. Na sreću ili nesreću građana, to će činiti i banke, koje u uslovima globalne krize već najavljuju zaoštravanje uslova za dobijanje kredita.