Reforma penzijskog sistema jedna je od najkompleksnijih reformi koja očekuje RS u narednom periodu. Ukratko rečeno, reforma penzijskog sistema je promjena načina na koji se finansiraju penzije budućih penzionera.
Dakle, cilj reforme je da budući penzioneri (za 15 i više godina) pored penzije iz Fonda PIO, dobijaju penzije od privatnih penzijskih fondova kod kojih su štedjeli u toku svog radnog vijeka.
Nakon usvajanja Zakona o Penzijskom rezervnom fondu, prije nekoliko mjeseci usvojen je i Nacrt zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, a konačno usvajanje zakona u Skupštini RS očekuje se krajem ove ili početkom naredne godine.
Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima se uspostavlja treći stub penzijskog sistema, odnosno u toku naredne godine očekuje se osnivanje prvih dobrovoljnih penzijskih fondova u RS. Treći stub penzijskog sistema podrazumijeva da u penzijske fondove dobrovoljno uplaćuju pojedinci ili poslodavci za svoje zaposlene.
Koliko građana će da uplaćuje doprinose u dobrovoljne penzijske fondove i koliko preduzeća će uplaćivati doprinose za svoje zaposlene, zavisi i od svijesti pojedinaca i poslodavaca o potrebi da se u radnom vijeku ostvari dodatna ušteda za "stare dane". Očekujem da će mediji shvatiti važnost reforme penzijskog sistema i dati svoj doprinos u edukaciji i podizanju svijesti građana i poslodavaca o značaju ulaganja u penzijske fondove.
Dodatni podsticaj za štednju kroz ulaganje u dobrovoljne penzijske fondove trebalo bi da predstavljaju poreske olakšice, kako za pojedince tako i za preduzeća koja se odluče da uplaćuju doprinose za svoje zaposlene.