S obzirom na to da na Zeničko-dobojski kanton otpada četvrtina privrednog potencijala i izvoza Federacije BiH i da je ovdašnja privreda izrazito vezana za svjetsko tržište, logično je bilo da su se kompanije iz ovog dijela BiH prve našle na udaru svjetske ekonomske krize.
Prvi put od 1996. godine privreda ZDK bilježi pad industrijske proizvodnje za devet mjeseci. Zbog toga vlasti na svim nivoima treba da što brže djeluju i donesu mjere koje će stabilizovati našu privredu.
Veći i povoljniji krediti Razvojne banke FBiH, povećanje akcize na promet visokotarifne robe i potpuno ukidanje carina na sve repromaterijale, sirovine i investicijsku opremu koja se ne proizvodi u BiH značajno bi rasteretilo privredu, a istovremeno povećalo budžetske prihode.
ivreda treba da bude oslobođena i opšte vodne naknade od 0,5 odsto na neto plaće svih zaposlenika, naknade za eksploataciju šuma i naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, te članarine turističkim zajednicama koje plaćaju pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost.
Neophodna je i izmjena Zakona o porezu na dobit kako bi izvozno orijentisana preduzeća bila oslobođena plaćanja poreza po odbitku, odnosno dvostrukog oporezivanja. Time bi se dao podstrek i stranim ulaganjima s obzirom na to da inostrane firme imaju većinski plasman robe na ino-tržište.
Veći podsticaj djelatnosti koje supstituišu uvoz i koje izvoze pretežan dio svoje proizvodnje takođe smatramo dobrom mjerom za ublažavanje posljedica globalne krize, a proizvodnim firmama trebalo bi omogućiti da plaćaju utrošenu efektivnu električnu energiju bez vršnog opterećenja.