Realni dohodak domaćinstava po stanovniku u eurozoni nije zabilježio rast u prvom kvartalu 2026. godine, dok je na nivou cijele Evropske unije povećan za svega 0,1 odsto.
Istovremeno, realna potrošnja po stanovniku u EU smanjena je za 0,2 odsto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Rezultati ukazuju na usporavanje poboljšanja životnog standarda evropskih domaćinstava nakon umjerenog rasta zabilježenog krajem prošle godine.
U eurozoni je realni dohodak po stanovniku u četvrtom kvartalu 2025. godine bio povećan za 0,2 odsto, dok je u prva tri mjeseca ove godine ostao nepromijenjen. Realna potrošnja takođe je stagnirala, nakon kvartalnog rasta od 0,5 odsto krajem prošle godine.
Na nivou EU realni dohodak domaćinstava povećan je za 0,1 odsto, nakon rasta od 0,2 odsto u prethodnom kvartalu. Potrošnja je, međutim, prešla u negativnu zonu – smanjena je za 0,2 odsto, poslije rasta od 0,5 odsto u posljednjem kvartalu 2025. godine.
Zarade i socijalna davanja podržali prihode
Eurostat navodi da su kretanje prihoda domaćinstava u eurozoni i njihov blagi rast u cijeloj EU prvenstveno podržali naknade zaposlenima, odnosno zarade, kao i socijalna davanja koja se ne isplaćuju u naturi.
Najveći negativan doprinos u eurozoni imali su neto prihodi od imovine i ostali tekući transferi. Na nivou EU rast raspoloživog dohotka najviše su ograničavali tekući porezi i neto socijalni doprinosi.
Realni dohodak po stanovniku predstavlja raspoloživi dohodak domaćinstava korigovan za broj stanovnika i promjene cijena. Zbog toga ovaj pokazatelj bolje od nominalnog rasta plata pokazuje da li se stvarna kupovna moć građana povećava ili smanjuje.
Građani EU povećali štednju
Stopa štednje domaćinstava u eurozoni ostala je nepromijenjena i u prvom kvartalu iznosila je 14,3 odsto. U cijeloj EU povećana je za 0,2 procentna poena, na 14,1 odsto raspoloživog dohotka.
Među državama za koje su podaci objavljeni, stopa štednje povećana je u sedam, a smanjena u devet članica. Najveći rast zabilježila je Mađarska, za 3,4 procentna poena, dok je najveći pad registrovan u Rumuniji, za 5,3 procentna poena. Slijede Grčka sa padom od 3,7 i Austrija sa 2,5 procentnih poena.
Istovremeni pad potrošnje i rast stope štednje na nivou EU pokazuju da su domaćinstva u prvom kvartalu veći dio raspoloživog dohotka zadržala umjesto da ga usmjere na kupovinu robe i usluga.
Manje ulaganja domaćinstava
Stopa investicija domaćinstava smanjena je za 0,1 procentni poen i u eurozoni i u EU. U eurozoni je iznosila 8,5 odsto, a na nivou cijele Unije 8,2 odsto.
Od posmatranih država, ulaganja domaćinstava povećana su u četiri, u jednoj zemlji ostala su nepromijenjena, dok je pad zabilježen u 11 članica. Najveće povećanje registrovano je u Rumuniji, za 2,2 procentna poena, a najveće smanjenje u Grčkoj, za 0,7 procentnih poena.
Podaci se odnose na sezonski prilagođene kvartalne sektorske račune Eurostata i Evropske centralne banke. Crna Gora nije obuhvaćena ovim pregledom, jer statistika prikazuje agregate eurozone i EU, kao i podatke za određene države članice, prenosi Bankar.