Bosna i Hercegovina, odnosno tri naša najveća grada, dobila su šamar od najuticajnije i najmjerodavnije finansijske institucije planete - Svjetske banke. Izvještaj o uslovima za poslovanje u 22 grada jugoistočne Evrope, obuhvaćena istraživanjem Svjetske banke, otkrio je poražavajuće rezultate - da su "crne rupe" za otpočinjanje i razvoj biznisa u ovom dijelu Evrope redom Banjaluka, Sarajevo i Mostar.
Mada je odavno poznato da investitorima možemo "ponuditi" rekordno komplikovane i duge procedure, teško je prihvatiti još jednu potvrdu da i ono malo sprovredenih reformi u ovom sektoru nije dalo ama baš nikakve rezultate. Još bolnije je da su nas kao metlom počistile sve komšije, kojž će vjerovatno odvući i najkvalitetnije investitore.
Ako ovaj izvršna i sudska vlast, koje prema detektovanim problemima ravnomjerno dijele odgovornost za loš poslovni ambijent, ne uzmu za ozbiljno ovaj izvještaj mogli bismo zaustaviti talas koji je u posljednje vrijeme donio značajan priliv investicija. Time bismo i zvanično završili u društvu planetarne "poslovne elite" s Avganistanom, Svazilendom, Angolom i Bangladešom sa kojima su BiH eksperti Svjetske banke najčešće ravnali u svom izvještaju.
Za promjenu kursa vlade, lokalne uprave i sudovi moraju još temeljnije pristupiti analizi uočenih prepreka za poslovanje i ubrzati i proširiti započetu giljotinu propisa i reformu pravosuđa kako trgovački spor ne bi trajao četiri godine kao u Banjaluci, čekati građevinsku dozvolu 535 dana kao u Mostaru ili, pak, gubiti vrijeme na upis prava vlasništva 331 dan kao u Sarajevu. I ne samo to.