Prazni budžeti na svim nivoima u Federaciji BiH nisu se samo prelomili preko leđa budžetskih korisnika, nego su donijeli nevolje i građevinskoj industriji.
Rješavajući budžetske probleme neplaćanjem građevinara za izvršene radove, vlasti su dobrim dijelom prigušile investicijske aktivnosti u ovom sektoru, a kompanije prepustile pukom preživljavanju na tržištu. Ako se tome doda smanjena potražnja za nekretninama pomnožena s lošim poslovnim okruženjem i novim nametima koji opterećuju poslovanje, onda nije ni čudo što su izvršeni građevinski radovi u odnosu na prošlu godinu smanjeni za čak četvrtinu.
No, ako je propustila da obezbijedi snažan investicijski zamah u izgradnji koridora 5c ili elektroenergetskih objekata, država nije pružila druge šanse građevinarima da lakše prebrode krizu.
Upravo je u vrijeme recesije uloga države ključna. I dok je Hrvatska privoljela Raiffeisen banku da kreditira prodaju 1.000 stanova po akcijskim cijenama, dok Srbija kreće u podsticaje stanogradnje, u FBiH nije donesena nijedna slična mjera, pa čak ni ona o osnivanju garancijskog fonda, a što su građevinari na početku krize očajnički tražili.
Uprkos tome što su neki spas našli na inostranim tržištima, ostao je problem unutar BiH gdje ključne investicije finansira javni sektor.
Nažalost, građevinarstvo koje je u protekle dvije godine bilo jedan od ključnih izvora rasta BDP-a, a koje bi u ovoj krizi moglo biti jedan od faktora za sprečavanje njegovog naglog pada, ostalo je prepušteno sebi.