Više od 500 osnovnih i srednjih škola u BiH ne zadovoljava kriterij o školskim simbolima, iako je Pravilnik o školskim nazivima, simbolima i manifestacijama usvojen još 2004. godine.
To znači da više od 500 institucija, čiji je cilj odgoj i obrazovanje djece, 15 godina nakon okončanja rata imaju neprimjerene simbole, koji podsjećaju na rat. Nije zanemariv ni podatak da više od 80 škola ne zadovljava Kriterij o školskim nazivima, a više od 70 škola kosi se s Kriterijem za školske manifestacije.
Škole, čija je primarna funkcija obrazovanje, predstavljaju i odgojne ustanove. Njihova obaveza je da kroz obrazovanje pokušaju utvrditi norme i vrijednosti društva i kod djece izgradi osjećaj pripadnosti svojoj zajednici, društvenoj grupi, religiji i slično.
Imajući u vidu podatke, do kojih je tokom istraživanja Fondacija lokalne demokratije dašla, lako se može zaključiti da obrazovne institucije u BiH ne ispunjavaju svoju obavezu.
Ne razvijaju kod djece osjećaj pripadnosti bh. društvu, nego najblaže rečeno doprinose stvaranju netolerancije među ovom najmlađom populacijom u BiH. Ovdje akcenat svakako valja staviti na djecu povratnike.
Upravo zbog njihove ravnopravnosti sa većinskom djecom i poštivanja njihovih prava usvojen je ovaj pravilnik.
Odgovornost i u ovoj sferi moraju ponijeti bh. vlasti. Neshvatljivo je da nisu u stanju da nalože uklanjanje neprimjerenih simbola i naziva škola i tako omoguće jednake uslove uobrazovanja za svu djecu. Poznajući dosadašnje napore bh. vlasti u reformama u obrazovanju, naivno je očekivati da će ovi problemi uskoro biti riješeni.