Zabava i hobiji postaju sve skuplji, ali potrošači zasad ne odustaju od njih – fenomen koji ekonomisti nazivaju "funflacijom".
Potrošnja Amerikanaca na hobije u avgustu bila je 7,9 odsto veća nego godinu ranije, dok je broj transakcija porastao 3,4 odsto, pokazuju podaci Bank of America Institute.
Razlika između rasta potrošnje i broja kupovina ukazuje na to da ljudi ne samo da češće troše na hobije već za njih izdvajaju i više novca.
Analiza obuhvata prodavnice umjetničkog i hobi materijala, kao i opreme za skijanje, planinarenje, kampovanje i ronjenje.
Šta je zapravo "funflacija"?
Izraz "funflation" nastao je spajanjem engleskih riječi "fun" (zabava) i "inflation" (inflacija), a opisuje rast cijena i izdataka za zabavu, hobije i slobodno vrijeme.
To može biti sve – od skupljeg goriva za vikend putovanje i avionskih karata do sportske opreme, video igara ili sladoleda na odmoru.
Američki podaci pokazuju da su cijene u kategoriji rekreacije, koja obuhvata video i audio opremu, kućne ljubimce, sportsku opremu, fotografiju i knjige, u 12 mjeseci zaključno s avgustom porasle 2,7 odsto.
Istovremeno, prodaja u prodavnicama sportske opreme, hobi proizvoda, muzičkih instrumenata i knjiga porasla je 10,7 odsto na godišnjem nivou.
Umjesto skupog putovanja – hobi kod kuće
Dio rasta potrošnje na hobije mogao bi biti povezan i sa sve skupljim putovanjima.
Ako potrošači odustanu od skupog odmora ili putovanja u inostranstvo, dio novca može završiti u aktivnostima kojima se bave kod kuće.
Tako se trošenje može preusmjeriti s putovanja na hobije ili s restorana na pripremanje hrane kod kuće.
Ko najviše troši na hobije?
Podaci Bank of America pokazuju da su stariji milenijalci tokom tri mjeseca zaključno s avgustom na hobije trošili najviše – više nego dvostruko po osobi u odnosu na generaciju Z.
Među mogućim razlozima je okretanje aktivnostima poput društvenih igara, ručnih radova, šivenja i pečenja kolača.
Istovremeno raste potrošnja na video igre među svim generacijama. Čak je i kod generacije Z, kod koje je rast bio najmanji, potrošnja po osobi bila oko 20 odsto veća nego godinu ranije.
Pandemija je dodatno ubrzala okretanje potrošača iskustvima umjesto klasičnoj kupovini stvari, dok rast troškova života sada utiče na to koje će aktivnosti birati.
"Funflacija" zato ne znači samo da zabava poskupljuje. Ona pokazuje i da potrošači, uprkos višim cijenama, nisu spremni lako da se odreknu stvari koje im predstavljaju zadovoljstvo – već mijenjaju gdje i kako troše novac.