Recesija, koja je ozbiljno zahvatila cijelu regiju, nametnula je i pitanje šta i kako dalje s tržištima kapitala i berzama zemalja bivše Jugoslavije.
Špekulativno "zlatno doba" već je dvije godine iza nas, a svjetska finansijska kriza produbila je ionako slabu likvidnost. Nije stoga čudno što su komešanja o eventualnoj prodaji berzi, prije svega Zagrebačke i Beogradske, ponovo pojačana. Dvije bh. berze, ujedno i najmlađe u regionu, čini se, sasvim očekivano, još su na repu cijele priče.
Nesumnjivo da su integracije na polju tržišta kapitala neminovnost, a svjetska kriza ih samo podstiče. Prodajom Ljubljanske berze, najveće u regionu, na izvjestan način, postavljen je obrazac za buduće berzanske akvizicije kojih očigledno neće nedostajati. Prije ili kasnije.
Odavno stručnjaci upozoravaju da je devet berzi na prostoru bivše države previše. Prema nekim analizama, svjetski standard je jedna berza na 60 miliona stanovnika. Ovako rascjepkani, svako sa svojim berzanskim propisima, regulatorima, indeksima, teško možemo biti privlačni za investitore, posebno one globalne.
Doduše, neki procesi su već otvoreni. Zagrebačka berza pripojila je Varaždinsku, u Crnoj Gori je prošle godine, nažalost, propao pokušaj da se objedine Montenegro i NEX berza, a većina berzi sa prostora eks-Jugoslavije sarađuje s Bečkom berzom i učestvuje u drugim regionalnim projektima.
S krizom ili bez nje, berze i tržišta kapitala u regionu će u vremenu koje dolazi još više biti upućeni jedna na druge.*
Njemački proizvođač automobila "Daimler" saopštio je da je prodaja vozila njegove kompanije "Mercedes-Benz" u januaru pala 31 odsto na godišnjem nivou zbog ekonomske krize. Taj dio "Daimlera"prošlog je mjeseca prodao 62.000 automobila u poređenju sa 90.400 u januaru 2008. godine.