Analize

Šta struka predlaže vlastima u vezi s utroškom rekordno prikupljenih 19,5 milijardi

Šta struka predlaže vlastima u vezi s utroškom rekordno prikupljenih 19,5 milijardi
Foto: Ilustracija/Arhiva | Šta struka predlaže vlastima u vezi s utroškom rekordno prikupljenih 19,5 milijardi

SARAJEVO, BANJALUKA - Pozamašnu sumu od gotovo 19,5 milijardi KM, koliko su prošle godine prikupile Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i entitetske poreske uprave, trebalo bi trošiti u nekoliko pravaca, kao što su rast proizvodnje i rasterećenje privrede, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, najviše je prikupio UIO BiH, i to 9,926 milijardi KM, a slijedi Poreska uprava Federacije BiH, koja je prikupila 6,4 milijarde KM, dok je Poreska uprava Republike Srpske prikupila 3,103 milijarde KM.

Prema riječima ekonomiste Igora Gavrana, ova sredstva bi svakako trebalo iskoristiti u interesu privrede i građana, a to se može učiniti na više načina, kao i kombinacijom ovih mogućnosti.

"Na primjer, direktni podsticaji privredi za razvoj i povećanje proizvodnje onih proizvoda od čijeg uvoza najviše zavisimo i čija cijena je najviše rasla u prethodnom periodu direktno bi pomogli samim proizvođačima, ali indirektno i dugoročno svima jer bi se povećala zaposlenost i javni prihodi, a cijene bi mogle biti niže za kupce", kazao je Gavran za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, drugi način bio bi da se znatno umanje porezi, doprinosi i svi ostali troškovi poslovanja na koje vlasti mogu uticati, a da se privremeni manjak prihoda pokriva ovim akumuliranim sredstvima dok se pozitivni efekti na razvoj privrede ne odraze u tolikoj mjeri da se i s nižim stopama javni prihodi vrate na raniji nivo i dalje rastu.

"Treći način bio bi da se sredstva iskoriste za ranije vraćanje javnog duga i time u narednom periodu oslobodi veći dio javnih prihoda za kontinuiranu podršku privredi ili postupno smanjenje poreskih i drugih opterećenja. Četvrto bi moglo biti direktno ulaganje tih sredstava u infrastrukturne i druge kapitalne projekte, kojima bi se opet angažovale domaće kompanije i posredno pomoglo domaćoj privredi. Ovo su tek neki od primjera kako bi se sredstva mogla korisno upotrijebiti, ali mnogo je više mogućnosti i kombinacija ovih i drugih mjera", kaže Gavran.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su cifre, koje se odnose na prihode, izazvane inflacijom, odnosno da nije riječ o realnim brojevima. Ističe da su rast cijena sirovina i energije "odvukli" novac.

"Generalno, mi treba da prestanemo trošiti pare na rast plata u javnom sektoru jer je to čista potrošnja. Trebaju nam investicije u privatnom sektoru, koje će dugoročno 'proizvoditi' radna mjesta sa većim platama. Mislim da je to najvažnije", rekao je Trivić za "Nezavisne novine".

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da će rast proizvodnje doći sam po sebi onog momenta kada se napravi dobra osnova za plaćanje radnika. Zadovoljni radnici, dodaje, donose rast proizvodnje.

"Mi definitivno smatramo da se, nakon usvajanja zakona o minimalnoj plati od 1.000 maraka, koji treba da bude usvojen u formi prijedloga u Parlamentu Federacije, višak tih milijardi može iskoristiti da se pomogne onim poslodavcima, privrednicima, obrtnicima, koji možda nisu u poziciji da istog momenta u punom kapacitetu ispoštuju tu odrednicu od 1.000 KM", kaže Šatorović.

Podsjetimo, kod entitetskih poreskih uprava, očekivano, najviše prihoda u prošloj godini prikupljeno je po osnovu doprinosa, pa je tako Poreska uprava Republike Srpske po tom osnovu prikupila 1,967 milijardi KM, što je za 174 miliona KM više nego u 2021. godini, dok je u FBiH od prikupljene 6,4 milijarde KM, po osnovu doprinosa prikupljeno 68,7 odsto, dok su prihodi od direktnih poreza iznosili 19,5 odsto.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije