Njihov čuveni slogan "Odlično je, od Gavrilovića je" pamte generacije koje su odrasle u Jugoslaviji, a malo ko zna da istorija ove kompanije seže čak 336 godina unazad.
Gavrilović iz Petrinje proizvodio je mesne prerađevine još u vrijeme velikih evropskih carevina, snabdijevao Napoleonovu vojsku i izrastao u jednog od najpoznatijih proizvođača hrane na prostoru bivše Jugoslavije.
Korijeni porodične mesarske tradicije Gavrilović sežu u 1690. godinu, čak 86 godina prije nego što su Sjedinjene Američke Države proglasile nezavisnost.
Od male porodične djelatnosti nastala je velika mesna industrija, čiji su proizvodi decenijama bili prisutni na trpezama širom Jugoslavije.
Kako piše Index, riječ je o najstarijoj kompaniji u Hrvatskoj prema počecima njene poslovne tradicije, koja je preživjela dva svjetska rata, promjene državnih uređenja, nacionalizaciju i raspad zajedničkog jugoslovenskog tržišta.
Kako su hranili Napoleonovu vojsku?
Priča o Gavriloviću počinje krajem 17. vijeka, kada se porodica u Petrinji počela baviti mesarskim zanatom.
Početkom 19. vijeka njeni proizvodi već su bili dovoljno poznati da postane jedan od glavnih snabdjevača Napoleonove vojske na ovom području.
Kasnije je meso isporučivala i vojnim garnizonima u tadašnjoj Vojnoj krajini.
Važna prekretnica dogodila se 1822. godine, kada je osnovana manufaktura, dok je kompanija pod nazivom "Mate Gavrilović i drug" registrovana 1883. godine.
Upravo iz tog perioda potiče Hrvatska salama, preteča čuvene Zimske salame, koja je kasnije postala jedan od najprepoznatljivijih proizvoda kompanije.
Georg Gavrilović mlađi, član uprave i predstavnik devete generacije porodice, za Index je objasnio da je dugovječnost kompanije rezultat znanja koje se prenosilo s generacije na generaciju.
Prema njegovim riječima, porodica je tokom više od tri vijeka usavršavala recepture, odabir sirovina i načine proizvodnje, istovremeno se prilagođavajući novim tehnologijama.
Od Petrinje do Egipta i Palestine
Gavrilović je još krajem 19. i početkom 20. vijeka prerastao lokalne okvire.
Kompanija je 1902. godine postala akcionarsko društvo, modernizovala proizvodnju i proširila izvoz.
Njeni proizvodi prodavali su se u Njemačkoj, Švajcarskoj, Ugarskoj, Palestini i Egiptu.
Uoči Prvog svjetskog rata fabrika je zapošljavala oko 120 radnika, dok je između dva svjetska rata proizvodnja dostizala približno 3.400 tona mesnih proizvoda godišnje.
Osim prerade mesa, kompanija je tokom svoje istorije razvijala i pekarsku, mlinarsku i kožarsku djelatnost, a jedno vrijeme proizvodila je i sapun pod nazivom Tibor.
Kako je Gavrilović postao simbol Jugoslavije?
Najveći industrijski uspon uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata.
Proizvodnja je tokom rata bila obustavljena 1943. godine, a obnovljena je 1945, sa svega pedesetak radnika.
Već 1946. ponovo je počela proizvodnja Zimske salame, a otvorena je i prodavnica u Zagrebu.
Krajem pedesetih godina fabrika je prerađivala oko 92.000 svinja godišnje i zapošljavala približno hiljadu radnika.
Prava ekspanzija uslijedila je šezdesetih godina, kada je izgrađena nova fabrika u Petrinji.
Prvi objekti pušteni su u rad 1965. godine, a narednih decenija proizvodnja se širila, otvarani su novi pogoni i razvijana prodajna mreža širom tadašnje države.
Tokom osamdesetih godina Gavrilović je imao više od 300 vlastitih prodavnica.
U širem poslovnom sistemu radilo je oko 5.000 ljudi, dok je sama petrinjska mesna industrija krajem 1990. zapošljavala 2.503 radnika.
Kompanija je sarađivala i sa oko 6.000 poljoprivrednih domaćinstava iz približno 200 sela, od kojih je nabavljala sirovine za proizvodnju.
Sjećate li se Jelice i čuvenog slogana?
Za generacije potrošača širom Jugoslavije Gavrilović nije bio samo proizvođač salama, kobasica i pašteta.
Njegova ambalaža i reklame postale su dio svakodnevnog života.
Jedan od najpoznatijih simbola kompanije je Jelica, djevojčica u narodnoj nošnji koja se pojavljuje na ambalaži proizvoda.
Lik je još 1939. godine osmislio poznati crtač Andrija Maurović.
Posebno mjesto u istoriji reklamiranja zauzima slogan "Odlično je, od Gavrilovića je", koji je 1965. godine osmislio marketinški stručnjak Marijan Serdarušić.
Taj slogan postao je prepoznatljiv širom Jugoslavije, a mnogi ga pamte i danas.
Uz njega su se vezivali proizvodi poput Zimske salame, koja je decenijama bila jedan od zaštitnih znakova petrinjske fabrike.
Šta se dogodilo nakon raspada Jugoslavije?
Raspad Jugoslavije i rat devedesetih donijeli su velike promjene u poslovanju kompanije.
Proizvodnja u Petrinji bila je prekinuta, a nakon 1995. počela je obnova fabričkih pogona i infrastrukture.
Georg Gavrilović mlađi za Index je objasnio da je raspad zajedničkog tržišta promijenio dotadašnje proizvodne, dobavljačke i prodajne veze.
Kompanija se suočila i s međunarodnom konkurencijom, razvojem velikih trgovačkih lanaca i sve zahtjevnijim standardima u prehrambenoj industriji.
Posebno složena bila je priča o vlasništvu.
Gavrilović je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizovan, a porodica je kontrolu nad kompanijom ponovo stekla 1991. godine, kada ju je Georg Gavrilović kupio u stečajnom postupku.
Privatizacija je godinama bila predmet pravnih sporova, uključujući međunarodnu arbitražu u Vašingtonu i sudski postupak za ratno profiterstvo.
Georg Gavrilović je u tom postupku pravosnažno oslobođen zbog nastupanja zastare.
Od mesarske radionice do kompanije stare 336 godina
Poslije rata Gavrilović je nastavio poslovanje i širenje u trgovinskom sektoru.
Kompanija je 2001. godine kupila splitsku Dalmu, a 2003. Dionu u stečaju, čiji je jedini vlasnik postala 2007. godine.
Preuzeti su i Merkur Rab i Istracommerce Pazin.
Porodica je nastavila da održava veze s Petrinjom kroz fondaciju Đuro Gavrilović II, koja je učestvovala u opremanju škola, donacijama hrane i pomoći lokalnom stanovništvu.
Prema podacima koje je Georg Gavrilović mlađi iznio za Index, porodična tradicija započeta 1690. godine danas obuhvata devet generacija, dok su osnivanje manufakture 1822. i registracija kompanije 1883. bile ključne prekretnice u njenom razvoju.