Obnovljene tenzije na Bliskom istoku ponovo su pokrenule strah od stagflacije, odnosno istovremenog usporavanja privrednog rasta i visoke inflacije, nakon što su sukobi u Persijskom zalivu izazvali nagli rast cijena energenata.
Cijena nafte Brent ponovo se približila granici od 100 dolara po barelu, dok su evropske cijene prirodnog gasa zabilježile najveći mjesečni rast još od marta, što dodatno povećava troškove za privredu i domaćinstva širom svijeta.
Istovremeno, prinosi na državne obveznice u SAD, Evropi i Japanu porasli su na višegodišnje maksimume jer investitori očekuju da bi inflacija mogla ostati povišena znatno duže nego što se ranije procjenjivalo.
Centralne banke pod novim pritiskom
Analitičari upozoravaju da bi rast cijena energije mogao natjerati najveće centralne banke da nastave s podizanjem kamatnih stopa uprkos usporavanju ekonomije.
Tržišta sada očekuju dodatna povećanja kamata Evropske centralne banke i američkih Federalnih rezervi, dok bi skuplje zaduživanje moglo dodatno opteretiti privredu, posebno u zemljama koje zavise od uvoza energenata.
Još pročitajte:
Dodatnu neizvjesnost stvaraju i nove američke carine na robu iz više trgovinskih partnera, koje bi mogle povećati troškove poslovanja i cijene za krajnje potrošače.
Svjetska banka upozorava na usporavanje rasta
Svjetska banka upozorava da bi, u slučaju daljeg pogoršanja sukoba i ozbiljnijih poremećaja u snabdijevanju energijom, globalni privredni rast mogao pasti na svega 13 odsto, u odnosu na 2.9 odsto prošle godine.
Posebno su izložene evropske i azijske ekonomije koje veliki dio nafte i gasa uvoze iz regiona Persijskog zaliva, dok bi rast cijena goriva mogao dodatno povećati troškove hrane, transporta i industrijske proizvodnje širom svijeta, navodi "EconomicTimes".