Čelnici kastodi odjeljenja u bh. bankama požalili su se na skupu u Banjaluci da se suočavaju s mnoštvom zakonskih manjkavosti, koje koče ne samo njihovo poslovanje, već i dolazak inostranih investitora.
Kao najveću primjedbu upućenu institucijama na tržištu kapitala bankari, koji se staraju o imovini berzanskih investitora, navode obavezu njihovih klijenata da avansno plaćaju transakcije.
Tako inostrani investicioni i penzijski fondovi koji mahom rade preko kastodi servisa novac za kupovinu akcija i obveznica u BiH prinuđeni su dati dva do tri dana prije nego što kupljene hartija dobiju u posjed, što ocjenjuju "zarobljenim" novcem s obzirom na to da za taj period ne dobijaju kamatu. U bankarskim kastodi odjeljenjima tvrde da je tržište kapitala BiH samo iz tog, naoko banalnog razloga u prethodnom periodu ostalo uskraćeno za stotine miliona maraka stranih investicija.
Ukazuju, takođe, da BiH nema ISIN kodove zbog čega domaće hartije od vrijednosti ne mogu biti prepoznatljive na globalnom planu, kao i brojne druge manjkavosti i nelogičnosti koje im povećavaju poslovni rizik, a samim tim i cijenu kastodi usluga koje nude klijentima.
Ako domaće institucije već ne mogu uticati na globalno tržište od čijeg oporavka dominantno zavisi i buđenje Banjalučke i Sarajevske berze, potrebno je da urade ono što mogu i što im je zadatak.
Stoga se kao neophodno nameće poboljšanje tehničkih mogućnosti i usklađivanje legislative s evropskim standardima, kako bi bar ublažili posljedice krize i domaće tržište kapitala učinili spremnim za doček zelenog talasa sa Zapada, kad god on stigao.