Globalno tržište gasa ponovo je pod snažnim pritiskom, a jedan od glavnih razloga nalazi se hiljadama kilometara od Evrope – u Ormuskom moreuzu, kojim je prije ovogodišnje krize prolazila gotovo petina svjetske trgovine tečnim prirodnim gasom.
Poremećaji na Bliskom istoku zaustavili su opuštanje tržišta koje je počelo tokom druge polovine prošle godine i ponovo otvorili pitanje sigurnosti snabdijevanja.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) navodi da su kroz Ormuski moreuz prije krize prolazile količine koje su činile gotovo 20 odsto ukupne svjetske ponude LNG-a.
Kada je saobraćaj kroz moreuz ozbiljno poremećen, posljedice su se brzo osjetile na cijenama.
Katar i UAE isporučili mnogo manje gasa
Od marta do juna isporuke LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata pale su za oko 35 milijardi kubnih metara u odnosu na isti period prošle godine.
Dio tog ogromnog manjka nadoknadili su proizvođači iz Sjeverne Amerike, Afrike i drugih regiona.
Njihova proizvodnja porasla je za približno 27 milijardi kubnih metara, odnosno oko 18 odsto, čime je nadoknađeno oko tri četvrtine manjka iz Persijskog zaliva.
Ipak, globalna proizvodnja LNG-a između marta i juna pala je oko četiri odsto.
Šta ako se isporuke ne vrate na staro?
IEA u svojoj osnovnoj prognozi računa da će se saobraćaj kroz Ormuski moreuz postepeno normalizovati.
Ali tu se krije najveći rizik.
Ako povratak katarskog i emiratskog LNG-a bude kasnio, globalna ponuda tečnog prirodnog gasa mogla bi 2026. zabilježiti prvi godišnji pad još od 2012. godine.
IEA procjenjuje da će Katar i UAE zajedno ove godine isporučiti oko 45 odsto manje LNG-a nego 2025, odnosno približno 54 milijarde kubnih metara manje.
S druge strane, novi projekti u Sjevernoj Americi, Africi i Australiji trebalo bi da dodaju skoro 50 milijardi kubnih metara.
Zbog toga se trenutno očekuje da ukupna svjetska ponuda ostane približno na prošlogodišnjem nivou – ali uz vrlo malu rezervu za nove poremećaje.
Evropa mora da se takmiči za svaki teret
Problem za Evropu nije samo da li će gasa fizički biti dovoljno, već i po kojoj cijeni će do njega moći doći.
Kada je LNG-a manje, evropski kupci moraju da se nadmeću sa Azijom i drugim velikim tržištima za terete koji se mogu preusmjeravati širom svijeta.
Visoke cijene već su dovele do smanjenja potrošnje gasa u pojedinim zemljama. IEA očekuje da globalna potražnja za gasom ove godine padne oko 0,5 odsto, što bi bio treći godišnji pad u posljednjih sedam godina.
Najveća nepoznanica ostaje brzina normalizacije isporuka iz Persijskog zaliva.
Ako se one vrate prema očekivanjima, tržište bi moglo proći bez većeg šoka. Ako oporavak ponovo zastane, Evropa bi pred zimsku sezonu mogla ući u još jednu skupu borbu za LNG.