Ekonomske prognoze važne su vladama, kompanijama i domaćinstvima prilikom planiranja budžeta, investicija i potrošnje, ali ih je teško posmatrati sa velikom sigurnošću jer procjene cijena nafte i zlata, inflacije ili privrednog rasta počivaju na pretpostavkama koje političke odluke, ratovi i neočekivani ekonomski ili ekološki događaji mogu veoma brzo promijeniti.
Zašto jedan događaj može imati potpuno različite posljedice?
Rast cijene nafte može povećati prihode zemalja proizvođača, ali istovremeno podići troškove transporta i proizvodnje u državama uvoznicama, dok političke tenzije mogu povećati potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem, ali i podstaći inflaciju i očekivanja viših kamatnih stopa, ojačati prinose na obveznice i dolar te tako izvršiti pritisak na cijenu zlata.
Zašto je važan period na koji se prognoza odnosi?
Autor Ahmad M. Avad upozorava da kratkoročna procjena može biti korisna za određivanje smjera cijene neke imovine tokom nekoliko sedmica, dok dugoročne prognoze postaju znatno neizvjesnije zbog tehnoloških i klimatskih promjena i pomjeranja odnosa ekonomske moći, zbog čega se, na primjer, prognoza cijene robe na kraju mjeseca ne može direktno porediti sa prognozom njene prosječne godišnje cijene.
Mogu li vještačka inteligencija i modeli riješiti problem?
Matematički modeli i vještačka inteligencija poboljšali su obradu podataka i prepoznavanje obrazaca, ali ne mogu garantovati da će odnosi iz prošlosti važiti i u budućnosti niti predvidjeti svaki novi šok, pa autor zaključuje da su ekonomske prognoze korisnije kada nude različite scenarije i raspon mogućih ishoda nego kada budućnost pokušavaju predstaviti jednom naizgled sigurnom brojkom.