Onima koji još ne vjeruju u snažne posljedice koje svjetska ekonomska kriza ostavlja na bh. privredu, ako i takvih ima, možda će otvoriti oči podaci o smanjenom prometu tereta u logističkom sektoru.
Pad transportnih usluga i do 30 posto najbolji je pokazatelj uticaja svjetske krize na bh. kompanije. Iako neki statistički podaci o privrednim kretanjima ne pružaju uvijek realnu sliku, oni koji dolaze iz željeznica, aerodroma, luka ili sa kamionskih terminala najbolji su lakmus-papir smanjene dinamike privrednih aktivnosti u zemlji. Ovi podaci, na primjer, potvrđuju da je proizvodnja u "Birču" na izdisaju, da je u "Aluminju" i "Arcelor Mittalu" smanjena, da su Rudnici u Ljubiji izgubili kupca u Rumuniji, pa nema riječnog transporta rude i drugih tereta na rijeci Savi itd. Sve ovo daje najbolji odgovor zašto je industrijska proizvodnja u bh. entitetima, a prije svega u FBiH, drastično pala na početku godine i zašto se na biroima za zapošljavanje prijavljuje sve veći broj nezaposlenih.
Ali, nijedna nevolja ne dolazi sama, pa aktuelnu krizu u sektoru logistike prati i poremećaj likvidnosti kod klijenata, zbog čega su manje uplate carina i PDV-a, a krug neplaćanja koji se na taj način stvara donosi prinudne naplate i ostale probleme.
Sve ovo govori da kriza u BiH nije jednodimenzionalna i nakon što je zahvatila najveće izvozne kompanije sve više nagriza i ostale sektore privrede.
Stoga, ukoliko joj se adekvatno ne odupremo posljedice mogu biti mnogo teže od očekivanih.