Visok vanjskotrgovinski deficit je uz naraslu nezaposlenost najveći makroekonomski problem BiH. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od 2000. godine naš manjak u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom je dostigao nevjerovatne 22 milijarde KM.
Prošlogodišnjih osam milijardi KM deficita ove godine će biti premašeno, budući da uvoz i dalje raste brže od izvoza. Predviđanja da će stupanje na snagu CEFTA sporazuma ublažiti galopirajući minus pokazala su se optimističnim. Iako smo u zemlje regiona izvozili više nego do sada, na krilima poskupljenja gotovo svih proizvoda koje uvozimo ovi pozitivni pomaci su poništeni, pa naš uvozno-izvozni bilans nastavlja kliziti u negativnom smjeru.
No, bolji bilans teško je i očekivati s obzirom na to da bh. privredom haraju uvoznici koji čine poslovnu elitu, umjesto da su to proizvođači, oni koji stvaraju novu vrijednost. Uz to, bh. preduzeća su u uslovima liberalizovanog tržišta sputana zbog neizgrađenosti institucija i zakonske regulative, pa ne koristimo pogodnosti CEFTA u mjeri u kojoj je to moguće.
Novi pritisak dolazi otvaranjem prema unutrašnjem tržištu EU i kratkoročno ćemo sigurno biti izloženi još većem uvozu.
Nažalost, domaće vlasti ne vode sistemsku brigu o privredi, posebno poljoprivredi, pa je ovakav rezultat očekivan. Visok deficit do sada nije ugrožavao makroekonomsku stabilnost BiH, ali ukoliko se negativni trendovi nastave nije isključeno i da ćemo dobiti probleme ove vrste.