Spoljnotrgovinska razmjena RS bilježi sve veću dubiozu. Podaci prema kojima je samo za prva četiri mjeseca ove godine RS u trgovini s inostranstvom ostvaren deficit u iznosu od 641,84 miliona KM, koji je veći za 46,33 odsto u odnosu na isti period prošle godine, upozoravaju da ćemo ove godine oboriti još jedan u nizu negativnih rekorda.
Postavlja se pitanje da li više postoji bilo kakva vrsta opravdanja za ovakve trendove koji iz godine u godinu idu negativnijim tokom. Ono što je posebno negativno jeste da RS bilježi deficit u gotovo svim granama privrede, a u rijetkim sektorima gdje je situacija drugačija u pitanju je izvoz sirovina, a ne gotovih proizvoda. Statistika je sasvim jasna, ali i bolna, jer pokazuje da ne možemo sami da se prehranimo budući da uvozimo ogromne količine hrane i vode. Upravo onih proizvoda koje možemo lako proizvesti.
Sigurno je da do izlaska iz ove situacije nećemo doći pravdanjem dugim tranzicijskim periodom i veoma teškom postratnom situacijom. Potrebna je sistemska analiza trenutnog stanja i donošenje konkretnog plana za podsticaj domaćoj privredi kako bi postala koliko-toliko konkurentna uvoznicima.
Iako je značaj približavanja BiH Evropskoj uniji nemjerljiv postoji i druga strana medalje evropskih integracija. Bojazan je opravdan jer naša preduzeća čeka otvoreno evropsko tržište u koje će biti integrisano i ovdašnje. Tada će konkurentnost naših firmi biti od vitalnog značaja za državu, a do tog istorijskog datuma treba je izgraditi.