Analize

Pratite nas na Google news

U sivoj ekonomiji skoro trećina BDP-a u BiH

U sivoj ekonomiji skoro trećina BDP-a u BiH
Foto: N.N. | U sivoj ekonomiji skoro trećina BDP-a u BiH
Dajana Vujatović

BANJALUKA, SARAJEVO - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija suočavaju se s rasprostranjenom sivom ekonomijom, koja se procjenjuje na 27,1 odsto BDP-a u Hrvatskoj i približno 30% u ostale tri države, što znatno premašuje prosjek Evropske unije od 17,9 odsto.

Ovo se navodi u opsežnoj studiji "Rasvjetljavanje ekonomije u sjeni: Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Evrope", koju je uradio Centar za politike i upravljanje.

Istraživanje je sprovedeno u navedenim zemljama regiona putem anketiranja 4.064 punoljetna ispitanika, a zasniva se na analizi percepcije i stavova prema kvalitetu institucija, nivou oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, kao i poreskom moralu, odnosno pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji.

Najzanimljiviji podaci i zaključci, koji daju jasnu sliku o problematici sive ekonomije regiona, su u segmentima rada na crno i kupovini bez dobijanja računa, te opravdavanju i kažnjavanju djelovanja u sivoj ekonomiji. Nalazi istraživanja ukazuju da je u sve četiri države prisutan rad na crno i djelomično neprijavljeni rad, odnosno 25,8 odsto građana Srbije poznaje bar jednu osobu koja radi na taj način, dok u ostale tri države ovaj procenat varira od 16,3 odsto u Hrvatskoj i do 18,7 odsto u Crnoj Gori.

"Ovo je osjetljiva tema, što bi značilo da su stvarne stope vjerovatno više. Istraživanja ukazuju i da 41,3% građana Srbije predstavlja potencijalnu neprijavljenu radnu snagu, dok procenti u ostale tri države variraju od 29,2% u BiH do 35,5% u Crnoj Gori", navodi se u studiji.

Rezultati istraživanja ukazuju i na visoku učestalost neformalne kupovine robe i usluga, te 32,3 odsto građana Crne Gore nabavlja robu i usluge bez dobijanja računa, a u ostale tri države ovaj procenat varira od 20,5 odsto u BiH do 28,8 odsto u Srbiji. Oko 25 odsto populacije regije opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa.

"Siva ekonomija negativno utiče na prikupljanje javnih prihoda te tako i na kvalitet i dostupnost javnih usluga, odnosno dolazi do smanjenja budžetskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se finansiraju iz poreza", saopštili su iz Centra za politike i upravljanje.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za "Nezavisne" da je za njega jedino iznenađenje u rezultatima istraživanja da razlika između Hrvatske i ostalih posmatranih država nije veća.

"Ne zato jer sam očekivao drugačije stavove stanovnika Hrvatske, nego jer sam očekivao da su unaprijedili rad inspekcijskih službi i efikasnije sprovode zakone zbog članstva u EU", kazao je Gavran.

Dodao je da su rezultati sasvim očekivani iz nekoliko razloga, kao što su zakonski okvir, poreska i druga opterećenja nisu posticajna za legalno zapošljavanje, već naprotiv - podstiču rad na crno zbog drastične razlike u troškovima radne snage u jednom i drugim slučaju.

"Inspekcijske i druge službe ne ukazuju potrebne napore da kontrolišu primjenu propisa, a najčešće i objektivno nemaju dovoljno resursa, pa je tako poslovanje bez izdavanja računa, prijave prometa i plaćanja obaveza olakšano", kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, korupcija na svim nivoima dodatno urušava sistem jer se političkim i ličinim vezama ili čak direktnim podmićivanjem može postići da vas inspekcije zaobilaze ili da eventualne sankcije budu minimalne.

"Ipak, uz sve ove razloge na strani institucija, jedan od najvećih ukupno je percepcija građana i onih koji aktivno krše zakone i onih koji tek kao kupci ne insistiraju na izdavanju računa, da se plaćanjem poreza i drugih obaveza ne finansiraju javne potrebe nego ogroman dio ovog novca nestaje u korupciji i privatnim bogaćenju političara i njihovih poslovnih partnera kroz preplaćeni administraciju, namještene javne nabavke i druge oblike pronevjera i zloupotreba", ističe Gavran.

Da bi se siva ekonomija suzbila, kako je dodao, propisi moraju biti posticajni za legalno poslovanje, a inspekcije i realizacija propisa moraju biti efikasni. Kako zaključuje Gavran, da bi građani svemu tome pomogli, moraju vjerovati da se javna sredstva troše u njihovom interesu i njihovu korist.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije