SARAJEVO - Namjenska industrija u BiH radi sa svega 10 posto predratnih kapaciteta i zastarjelom tehnologijom, ali uprkos tome ima potencijal da bude važna izvozna grana.
Ovo je, između ostalog, rečeno na okruglom stolu "Stanje i pravci razvoja namjenske proizvodnje u BiH", koji je održan juče u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Namjenska industrija BiH prije rata je, kako je rečeno, zapošljavala 40.000 radnika i ostvarivala godišnji izvoz od 1,5 milijardi dolara.
Danas je u ovoj privrednoj grani zaposleno oko 5.000 radnika, a izvoz je u prvih deset mjeseci ove godine iznosio svega 30 miliona KM.
"Namjenska industrija je dotle urušena da smo došli do pitanja hoćemo li ići dalje ili ne. Naše vlasti nisu prepoznale odbrambenu ulogu ove industrije, niti činjenicu da je ona profitabilna izvozno orijentisana grana. Od rata nije urađeno ništa, fabrike stoje na plećima manadžmenta", kazao je Zijad Fazlagić, predsjedavajući Grupacije namjenske industrije STK BiH.
Smatra da se namjenska industrija može vratiti na stari kolosijek, ali je potrebno da država preduzme neophodne korake.
"Treba da napravimo pospremanje tih fabrika, na nivou Vijeća ministara oformimo komisiju koja će odvojiti zdravo od bolesnog, profitabilno od onga što nije profitabilno", istakao je Fazlagić i dodao da ne treba dozvoliti odliv viškova naoružanja i opreme iz zemlje, a da namjenska proizvodnja "ne ubode barem jedan šaraf u to".
Na okruglom stolu rečeno je i da treba napraviti dorade u zakonodavstvu te odrediti državne podsticaje.
"Do sada smo imali problem da nije bilo jasno definisano privatno i državno u ovom sektoru. Međutim, taj problem je prevaziđen i sada po zakonu privatni kapital može učestvovati u procentu većem od 49 posto", kazao je Emin Bajramović, sekretar Grupacije namjenske industrije STK BiH.
Ministarstvo odbrane BiH, konstatovano je na okruglom stolu, nema direktnih ingerencija u namjenskoj industriji, ali joj značajno može pomoći.
"Ministarstvo odbrane je ključni instrument saradnje u namjenskoj industriji u svim zemljama svijeta. To nije slučaj sa BiH. Međutim, to ne znači da mi ne prihvatamo svaku vrstu komunikacije u sferi namjenske industrije sa svim ministarstvima odbrane u svijetu. Mi smo spremni da sve te informacije, kao što smo i dosad radili, prenosimo entitetskim ministarstvima", kazao je Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.
Predsjednik STK BiH Veselin Poljašević smatra da je potrebno napraviti dorade u zakonodavnom dijelu koji se odnosi na namjensku industriju, a BiH bi trebalo da odredi podsticaje.
"Kada je riječ o privatizaciji u BiH, mi sad imamo jednu dobru stvar - zakoni u oba entiteta dozvoljavaju ulaganje stranih investicija u namjensku industriju preko 51 odsto, što je dobar znak i što će doprinijeti boljem pozicioniranju namjenske industrije u ukupnom privrednom ambijentu BiH", rekao je Poljašević.