SARAJEVO - Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra ove godine iznosili su 7,4 milijarde KM, što je najveći zabilježeni iznos depozita do sada.
U poređenju sa stanjem na kraju decembra 2011., štednja stanovništva veća je za 345 miliona KM (pet posto), a u odnosu na kraj prošlogodišnjeg septembra veća je za 524 miliona maraka (7,5 posto).
Opšta besparica
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), najveće učešće u kontinuiranom porastu štednje stanovništva, posmatrano po ročnoj strukturi, imaju dugoročni depoziti. Oročeni i štedni depoziti iznose 4,56 milijardi KM, dok su depoziti po viđenju dosegli sumu od 2,84 milijarde maraka.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti iznosi 2,63 milijarde KM, u evro valuti 4,25 milijardi KM, a u ostalim stranim valutama oko 520 miliona maraka - podaci su CBBiH.
Na molbu da prokomentariše razloge zbog kojih, uprkos ekonomskoj krizi i opštoj besparici, građani više štede, ekonomski analitičar Damir Miljević nas ispravlja, te objašnjava da se ne štedi "uprkos", već "zbog" krize.
- Ljudi se uzdržavaju od kupovine. Neizvjesna su vremena, ne zna se šta nas čeka, pa većina građana se uzdržava od potrošnje i počinje da štedi. Kupovina se svodi na najosnovnije potrepštine, i to je faktički osnov zbog kojeg rastu depoziti, a razlog nije višak novca. To dokazuju podaci o padu prometa u maloprodaji, padu uvoza i izvoza, stanje s kupovinom automobila i stanova... - objasnio je Miljević.
Svjetlija budućnost
Tako bi se, slikovito objašnjava on, moglo zaključiti da građani BiH štede "za još crnje dane". Kako kaže, štediše su svjesne potpune besperspektivnosti, a situacija je s njihovog stanovišta opasna. S opštog društvenog i ekonomskog stanovišta, ovakve tendencije nisu povoljne, jer je vode "ka dolje".
- Ako novac ne trošite, oni koji nešto proizvode to ne mogu prodati... Međutim, u situaciji u kojoj se ne nazire nikakvo svjetlo na kraju tunela, ne možete ljudima savjetovati da troše bez bojazni. Kada bi država uvjerila građane da ih vodi u svjetliju budućnost, to bi relaksiralo ljude i oni bi počeli da troše - objasnio je Miljević.
Zaključio je da su i u bh. susjedstvu prisutni isti trendovi - da štedni ulozi ili rastu ili ne padaju, ali da nema smanjenja štednje.
- Zbog toga s aspekta potrošnje svugdje u regionu, uslovno rečeno, imamo katastrofu - podcrtao je Miljević.
345 miliona KM veća štednja nego krajem decembra 2011.
524 miliona KM veća štednja nego krajem septembra 2011.