Bitcoin posljednjih dana eksplozivno raste, u pojedinim momentima premašujući i vrijednost od 35.000 dolara, što je iznos koji nije viđen više od godinu dana.
Analitičari su sada ponudili i objašnjenje za to.
"Glavni katalizator koji je pokrenuo takozvanu božju svijeću, odnosno nagli drastični rast bitcoina, bile su likvidacije na tržištu fjučera sa kratke pozicije u iznosu od 167 miliona dolara", izjavio je analitičar Rajan Razmunsen, navodeći da vjerovatno niko nije očekivao ovakav rast, prenosi Tanjug.
Istovremeno, indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitcoin stigao je u kategoriju "pohlepa".
Paralelno, rastu i vrijednosti drugih kriptovaluta, a najviše se trguje ethereumom, rippleom, solanom i binance coinom.
Nakon kolapsa cijene u 2022., bitcoin i ostale kriptovalute ovom godinom mogu biti zadovoljne. Cijena bitcoina se od početka godine više nego udvostručila, s oko 16.600 dolara po bitcoinu s prvim danom ove godine na više od 34.000 dolara po bitcoinu trenutno.
Istina, to još to nije na nivou rasta u 2021. i 2022., ali kriptoanalitičari predviđaju da bi rast do kraja ove godine mogao ubrzati. Zadnji put je cijena bitcoina na ovom nivou bila sredinom 2022. Takođe je rast cijene kroz ovu godinu puno stabilniji nego prijašnjih godina, s manje kolebanja, a to je investitorima jako važno.
Naime, iako je bitcoin zamišljen kao valuta i zamjena za "klasični" novac, primarno se još uvijek koristi kao investiciona imovina, i to visokorizična. Veliki skok cijene zadnjih nekoliko dana je rezultat očekivanja da će se omogućiti bitcoin ETF-ovi.
Što je bitcoin ETF?
ETF (Exchange Traded Fund) su fondovi namijenjeni malim ulagačima, a posao im je da prikupljaju mala ulaganja velikog broja investitora, čime oni stiču udio u fondu, a ukupna prikupljena sredstva fond dalje investira, primjerice u dionice.
Njima se takođe trguje na berzi, što je prednost u odnosu na ostale fondove, a naplaćuju puno manje naknade u odnosu na ostale oblike investiranja. Regulirani su i smatra ih se relativno sigurnim oblikom ulaganja. Iako naravno sve ovisi o tome u što pojedini ETF ulaže.
Bitcoin do sada nije mogao biti predmet investiranja ETF-ova, jer to nije dopušteno državnim regulacijama. Prošlo je deset godina (2013.) od prvog zahtjeva Komisiji za vrijednosne papire i berzu (eng. SEC) SAD-a da prihvati bitcoin ETF, Winklevoss Bitcoin Trust, koji je službeno odbijen 2017.
Grayscale Investments, kompanija koja se bavi investiranjem kriptovaluta, službeno je podnijela zahtjev za svoj Grayscale Bitcoin Trust 2017., ali su ga povukli nakon što je postalo jasno da SEC neće dati pozitivno mišljenje.
Do danas je Greyscale Bitcoin Trust (GBTC) najveći i najpopularniji bitcoin fond, ali još uvijek nije uvršten na berzu u SAD-u. Te godine su komisiji poslani zahtjevi za još desetak bitcoin ETF-a, ali su svi odbijeni na temelju argumenta da su osjetljivi na prevaru i tržišnu manipulaciju.
Pokušaji da se dopuste bitcoin ETF-ovi nisu prestajali. U januaru 2019. je zatraženo odobrenje za Bitwise Bitcoin ETF Trust, ali je odbijen. Kompanija Wilshite Phienix je pokušala "prodati" ideju bitcoin ETF fonda Komisiji tako da je zatražila dopuštenje za osnivanje fonda koji bi osim u bitcoin investirao i u obveznice SAD-a, ali je i taj zahtjev odbijen.
Uslijedilo je još pokušaja tokom godina, ali ih je sve SEC odbijala. Jedna od kompanija koja je tokom godina pokušavala dobiti odobrenje, Greyscale, tužila je SEC.
Sutkinja Prizivnog suda SAD-a Neomi Rao je naredila reviziju odluke o odbijanju odobrenja za uvrštenje Greyscale bitcoin ETF-a, kritikujući odluku kao "samovoljnu i hirovitu". SEC je imao pravo na žalbu, ali je nije koristio.
Sredinom ove godine je Komisija za vrijednosne papire i berzu SAD-a prihvatila zahtjeve za stvaranje bitcoin ETF-ova od šest kompanija, među kojima je zloglasna investiciona kompanija BlackRock. To je prvi korak u postupku odlučivanja o tome hoće li fondovi s takvom investicijom biti odobreni na uređenom tržištu.
Hoće li SEC napokon popustiti?
Najnoviji rast cijene bitcoina je primarno vezan uz očekivanje da će SEC prvi put u istoriji prihvatiti stvaranje bitcoin ETF-ova, što bi prema procjenama trebalo dovesti do 600 milijardi dolara svježeg priliva kapitala na kriptotržište.
Bitcoin ETF-ovi bi omogućili ulagačima koji su prije bili oprezni u vezi s kriptovalutama da tom obliku investicije/imovine pristupe putem berze, što povećava sigurnost zbog puno veće regulacije berzi u odnosu na kriptotržišta i dovelo bi do novog talasa investicija u tržište kriptovaluta.
Vrijednost imovine kojom se trguje u suštini ovisi o tome koliko je ljudi koristi, pa bi veći broj investitora trebao "ojačati" bitcoin i uopšte tržište kriptovaluta. Velik broj novih ulagača bi trebao stabilizovati i kolebanja cijena, koja su ove godine manja nego prethodnih godina, ali se ipak još uvijek kriptovalute smatraju visokorizičnom investicijom.
Prema najnovijem izvještaju kompanije Chainalysis koja se bavi analizama kriptotržišta, kriptovalute su najraširenije u državama niskog srednjeg dohotka, posebno u Indiji, Nigeriji i Vijetnamu. To je rezultat dobiven korigovanjem trgovine kriptovalutama za kupovnu moć pojedine države.
Među deset država s najvećim indeksom raširenosti kriptovaluta je samo jedna visokorazvijena, SAD. Ukrajina je četvrta u svijetu po prihvaćenosti, kada se koriguje za kupovnu moć.
U odnosu na 2021. i 2022. raširenost je pala svuda u svijetu, ali najmanje upravo u državama nižeg srednjeg dohotka. U državama niskog dohotka je raširenost najviše pala. Ali analitičari iz Chainalysis smatraju da je to dobra vijest za budući rast cijene kriptovaluta, jer su države niskog srednjeg dohotka one koje brzo ekonomski rastu, imaju rast stanovništva te u njima živi 40 odsto svjetskog stanovništva.
Ukupno gledajući, Sjeverna Amerika čini gotovo četvrtinu (24.4 odsto) ukupnog svjetskog volumena. Ta regija je još uvijek globalni predvodnik u korištenju finansijskih usluga putem kriptovaluta (DeFi) prema volumenu transakcija, ali se udio u ukupnom volumenu smanjuje.
Kina je bila predvodnik u kriptovalutama, ali ih je Komunistička partija zabranila Udio Latinske Amerike u vrijednosti globalnih transakcija je 7.3 posto, a najviše se kriptovalute koriste u Argentini. Kako se ta zemlja nalazi u valutnoj krizi i vrijednost nacionalne valute stalno pada, paralelno se sve više koriste kriptovalute.
Čak 5 miliona Argentinaca od ukupno 46 miliona koristi kriptovalute, a korištenje "kriptokartice" Lemon Valet kojom se kupovina u trgovini plaća kriptovalutama je rašireno. Slična stvar se događa i u Venecueli zbog propadanja vrijednosti nacionalne valute.
Srednja, zapadna i sjeverna Evropa čine 17.6 odsto svjetskog tržišta, a kriptovalute su najraširenije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ipak, u usporedbi s prvom polovinom 2022., u prvom dijelu ove godine je korištenje kriptovaluta palo u većini zemalja. U istočnoj Evropi prema ukupnom volumenu trgovanja prednjači Rusija.
Južna i Jugoistočna Azija čine 19.3 odsto svjetskog tržišta i tu se nalazi najviše zemalja koje globalno prednjače u raširenosti kriptovaluta, šest od deset država. Ekonomska kriza u Pakistanu "gura" ljude prema korištenju kriptovaluta, iako je zakonski zabranjeno.
Udio Istočne Azije je 8.8 odsto i čini se da kineske vlasti efikasno suzbijaju širenje kriptovaluta. Južna Koreja i Japan prednjače, uprkos golemom stanovništvu Kine. Godine 2019. je upravo zbog Kine Istočna Azija bila globalni predvodnik, s udjelom u globalnim transakcijama od 30 odsto. Glavni razlog za toliki pad je serija zabrana na bilo kakav oblik aktivnosti s kriptovalutama u Kini.
U ostatku svijeta se mogu izdvojiti Turska i Nigerija kao regionalna središta kriptoindustrije, najviše kao zaštita od visoke inflacije u tim zemljama.
Kriptovalute su postale nešto drugačije od onoga što se u početku planiralo od njih napraviti
Bitcoin je daleko otišao od svojih početnih ideja. Želio je biti novac, a postao visokorizična investicija. Trebao je biti nezavisan od države centralnih banaka, a cijena mu se kreće s obzirom na to hoće li ga državne institucije prihvatiti i regulirati te o tome koliku kamatnu stopu određuje središnja banka.
Pokušao je osloboditi ljude od tradicionalnih finansijskih institucija, a danas su baš one najveći "igrači" na tržištu i razne kriptokompanije u suštini nude iste usluge kao tradicionalne finansijske kompanije.
Prihvaćenost kriptovaluta je naglo narasla u godinama kada je cijena rasla. Njihovim širenjem je naglo narastao i broj kriptoprevara, a brojne kompanije koje su propale su de facto funkcionisale kao Ponzijeva shema i drugi oblici prevara. Vjerovatno će se vratiti rast prihvaćenosti kriptovaluta, ali primarno zbog pokušaja brze zarade na rastu cijena, prenosi Index.hr.