Dok se najveće evropske ekonomije i dalje bore sa slabim rastom, sasvim drugačija slika stiže iz Azije. Među članicama G20 najbrže bi ove godine trebalo da raste Indija, a odmah iza nje su Indonezija i Kina.
Uprkos geopolitičkim sukobima, trgovinskim tenzijama i poremećajima u lancima snabdijevanja, svjetska ekonomija trebalo bi u 2026. godini da poraste za tri odsto. Iza tog prosjeka, međutim, kriju se ogromne razlike između najvećih svjetskih ekonomija.
Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje je analizirao Visual Capitalist, Azija ubjedljivo dominira vrhom kada se članice G20 poređaju prema očekivanom realnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Realni rast BDP-a pritom isključuje uticaj inflacije i pokazuje promjenu stvarnog obima ekonomske aktivnosti.
Afrička unija, koja je članica G20 od 2023. godine, nije uključena u poređenje jer nema jedinstvenu ekonomiju ni zajedničko tržište.
Indija daleko ispred najvećih zapadnih ekonomija
Na prvom mjestu nalazi se Indija, kojoj MMF za 2026. prognozira rast od 6,4 odsto. Slijedi Indonezija sa pet odsto, dok bi kineska ekonomija trebalo da poraste 4,6 odsto.
Iza vodeće azijske trojke nalazi se Argentina sa projektovanim rastom od 3,5 odsto, a zatim Turska sa 2,9 i Južna Koreja sa 2,6 odsto.
Brazilu se prognozira rast od 2,4 odsto, dok bi američka ekonomija trebalo da poraste 2,3 odsto. Australija je na 1,9 odsto, a Saudijska Arabija na 1,7 odsto.
Indija tako raste gotovo tri puta brže od SAD i višestruko brže od najvećih evropskih ekonomija.
MMF navodi da Indija ostaje jedna od najbrže rastućih velikih ekonomija svijeta, uz snažnu privatnu potrošnju i uslužni sektor kao važne oslonce aktivnosti.
Indonezija, s druge strane, koristi svoje bogate prirodne resurse i razvija domaću preradu i infrastrukturu.
Kina ostaje daleko najveća ekonomija među vodeće tri zemlje, ali je stopa rasta znatno niža nego tokom prethodnih decenija. MMF očekuje rast od 4,6 odsto, uz pritiske koje stvaraju slabija domaća tražnja, problemi na tržištu nekretnina, sporiji rast produktivnosti i starenje stanovništva.
Evropa pri dnu
Slika je znatno lošija kada se pogledaju najveće evropske ekonomije.
Za Evropsku uniju kao cjelinu projektovan je rast od 1,2 odsto. Rusija bi trebalo da zabilježi 1,1 odsto, koliko se očekuje i za Kanadu i Južnoafričku Republiku.
Ujedinjenom Kraljevstvu MMF prognozira rast od jedan odsto.
Još slabije stoje najveće ekonomije Evropske unije. Njemačkoj se prognozira rast od svega 0,7 odsto, Francuskoj 0,6, a Italiji samo 0,5 odsto.
Italija se tako nalazi na samom dnu među posmatranim članicama G20.
To, međutim, ne znači da cijela Evropa stagnira. Poljskoj se, na primjer, prognozira rast od 3,4 odsto, a Španiji 2,1 odsto, ali one nisu pojedinačne članice G20 i zato nisu dio ovog rangiranja.
SAD brže od drugih velikih razvijenih ekonomija
Sjedinjenim Američkim Državama prognozira se rast od 2,3 odsto, što ih stavlja ispred najvećih evropskih ekonomija, Japana i Kanade.
Jedan od važnih oslonaca američkog rasta ostaju velika ulaganja u vještačku inteligenciju, centre za obradu podataka i drugu digitalnu infrastrukturu.
Poređenje ujedno pokazuje koliko su različite brzine kojima se trenutno kreću najveće svjetske ekonomije. Dok Indija raste više od šest odsto, a Indonezija i Kina oko pet odsto, najveće ekonomije zapadne Evrope u 2026. ostaju na stopama od približno pola do jedan odsto.
Prema najnovijoj prognozi MMF-a, svjetska ekonomija u cjelini trebalo bi ove godine da poraste oko tri odsto, prenosi Bankar.