Energetska stabilnost je jedan od osnovnih preduslova za održivi rast i stabilnost privrede svake države.
Zahvaljujući projektu gasifikacije u Rafineriji nafte Brod, a u okviru kojeg je pušteno u rad postrojenje za proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa (KPG/CNG), "Optima Grupa" je za tržište Bosne i Hercegovine obezbijedila dodatne količine proizvoda, kao pristupačniji i ekološki prihvatljiviji izvor energije, komprimovani prirodni gas se u svijetu sve više koristi, te se sa pravom naziva i gorivom budućnosti.
O značaju ovog projekta govori Aleksandar Ivanković, komercijalni direktor "Optima Grupe".
Koji je značaj projekta?
IVANKOVIĆ: Kao prvo, u okviru projekta gasifikacije smo naša dva industrijska postrojenja preveli na komprimovani gas. Rafinerija nafte Brod je u decembru prošle godine prešla na prirodni gas, zatim je u martu pušteno u probni rad gasno postrojenje u Rafineriji ulja Modriča, a od prvog aprila je i Rafinerija ulja Modriča i zvanično prešla na potpunu primjenu isključivo prirodnog gasa. Ono što je još važno naglasiti je da smo početkom godine izvršili prve isporuke KPG/CNG drugim preduzećima. Dopremanje gasa do krajnjih korisnika vršimo specijalizovanim vozilima, drumskim saobraćajem.
Trenutno su naši potencijalni kupci oni koji za svoj rad koriste mazut i lož-ulje, njihovim prelaskom na korišćenje KPG-a će se značajno smanjiti emisija štetnih gasova u atmosferi, kao nusprodukta sagorijevanja.
Kada u tome uspijemo, vazduh u našim gradovima biće čistiji.
O značaju projekta dovoljno govori i ta činjenica da je u projekat Rafinerija nafte Brod uložila značajan iznos sredstava - oko osam miliona evra. Planirane su i dodatne investicije, gdje ćemo na pojedinim Nestro benzinskim stanicama u Banjoj Luci u ponudi imati KPG/CNG.
Koji je interes privrednih subjekata da umjesto tradicionalnih energenata počnu da koriste gas?
IVANKOVIĆ: Ovo je podjednako opravdano i sa ekonomskog i sa stanovišta zaštite životne sredine. Svakako je najbitnije kako na nivou pojedinca, tako i na nivou zajednice da se u što većoj mjeri smanji emisija štetnih materija i zaštiti životna sredina, a prelazak na prirodni gas upravo predstavlja značajan iskorak u tom pravcu. Tako je na primjer u poređenju sa mazutom emisija ugljen-monoksida pri korišćenju KPG manja za oko 55%, a azotnih oksida za čak 65%.
Naravno, ne smije se zanemariti ni ekonomski pozitivan uticaj prelaska na gas. Same uštede zavise od više činilaca, kao što su: obim potrošnje, vrsta gasnog postrojenja, energent koji se mijenja i slično. Kao jasna ilustracija može da posluži primjer da proizvođač koji troši oko 1.000 tona mazuta godišnje prelaskom na komprimovani prirodni gas štedi oko 150.000 evra na godišnjem nivou. Samim tim, i njegov proizvod postaje cjenovno prihvatljiviji i konkurentniji na tržištu.
Svakako, dodatni pozitivan aspekt je stabilnost snabdijevanja. S obzirom na to da sada postoji i domaći proizvođač komprimovanog prirodnog gasa, Rafinerija nafte Brod, ovaj energent postaje lakše dostupan potrošačima, što nije slučaj kod nekih drugih energenata.
Primarno smo fokusirani na dio tržišta u radijusu do 180 km od Rafinerije nafte Brod i prve investicije planirane su u gradove Banja Luka, Zenica, Doboj, Tešanj, Brčko, Derventa, Bijeljina, Gradiška, Prijedor, Jajce i Modriča. Sa aspekta ciljne grupe potrošača, prioritet nam je da dovedemo gas do najvećih zagađivača, a to su industrijska postrojenja koja za svoj rad koriste mazut i lož-ulje, zatim klinički centri i toplane, kao i drugi privredni subjekti zainteresovani za povećanje svoje efikasnosti.
Koliki su troškovi konverzije postrojenja na gas?
IVANKOVIĆ: Na ovo pitanje je teško dati direktan odgovor bez detaljne analize ključnih faktora koji utiču na sam proces i koji su individualnog karaktera, te variraju od slučaja do slučaja. Upravo iz tog razloga tehnička služba Rafinerije nafte Brod je za zainteresovane klijente obezbijedila i usluge konsaltinga, odnosno stručnu pomoć od same početne faze, tehničko-investicione procjene, planiranja, pa do implementacije.
Našim klijentima dajemo više partnerskih opcija kao što su na primjer potpisivanje dugoročnog ugovora sa Rafinerijom, gdje mi instaliramo opremu o svom trošku, te uslužno vršimo održavanje i snabdijevanje isključivo našim gasom. Druga opcija je da mi isporučujemo gas svojim vozilima krajnjem kupcu koji već ima instaliranu opremu.
Međutim, ono što je bitno naglasiti jeste činjenica da su benefiti prelaska na gas veoma lako mjerljivi. Kao konkretan primjer naveo bih Rafineriju ulja Modriča, koja je nedavno pustila u rad kotlovnicu. Nova kotlovnica, umjesto mazuta, sada koristi komprimovani prirodni gas.
Pored smanjenja emisije štetnih materija, nova kotlovnica je i za 15% efikasnija u smislu energetske iskorištenosti, omogućen je daljinski režim rada što značajno pomaže organizaciji proizvodnje, a proces održavanja je postao neuporedivo jednostavniji. Smanjeni su ukupni troškovi održavanja objekta, tako da se povrat investicije očekuje već kroz četiri-pet godina.
Da li su već neki privrednici prepoznali priliku, imate li već kupce?
IVANKOVIĆ: Da, 15. januara smo imali prve otpreme iz Rafinerije za eksterne kupce. Naša stanica je nova, tehnološki savremeno opremljena, ima daleko veći protok i brži utovar, što utiče na brzinu isporuke proizvoda klijentima.
Možemo se pohvaliti podatkom da smo potpisali dugoročne godišnje ugovore i time smo pokrili već 80% svog plana prodaje za ovu godinu.
Dakle, ostaje nam još 20% kapaciteta, koji smo izdvojili iz dugoročnih ugovora sa namjerom da uspostavimo saradnju sa novim krajnjim kupcima.
Na koji način dopremate gas do svojih kupaca?
IVANKOVIĆ: Isporuka komprimovanog prirodnog gasa se vrši isključivo drumskim saobraćajem. U te svrhe je Rafinerija nafte Brod nabavila specijalizovana vozila koja su predviđena za transport komprimovanog prirodnog gasa, a koja kao pogonsko gorivo takođe koriste KPG.
Koliki su proizvodni kapaciteti Rafinerije nafte Brod, da li postoji mogućnost da zahtjevi tržišta prerastu vaše mogućnosti?
IVANKOVIĆ: Kapacitet je 40 miliona kubnih metara godišnje. Primjera radi, trenutni ukupan promet komprimovanog prirodnog gasa na tržištu Bosne i Hercegovine je 30 miliona kubnih metara godišnje. Dakle, to je sasvim dovoljno da pokrijemo radijus od 180 km i odgovorimo na sve potrebe tržišta.
Koji su planovi za dalji razvoj?
IVANKOVIĆ: Tehnički preduslovi za proširenje kapaciteta svakako postoje. Naš osnovni zadatak u narednom periodu će biti razvoj tržišta KPG-a.
Bosna i Hercegovina je trenutno gasifikovana svega 2%, dok je u EU taj procenat 11-14%, a ovaj podatak nam daje mogućnost razvoja ove djelatnosti u budućnosti. Jer tranzicija i prelazak na gas su neminovni, a mi smo jedan od instrumenata koji će pomoći da do tog cilja brže i lakše dođemo i da privreda, kao i životna sredina, od toga ima dodatne benefite.
Dodatni segment gdje postoji potencijal za razvoj jeste upotreba KPG kao pogonskog goriva. Njegova primjena je posebno prilagođena teretnim vozilima i vozilima javnog saobraćaja, s obzirom na to da omogućava značajne uštede uz naravno pozitivan ekološki efekat.
U ovom trenutku jedan od glavnih izazova je razvoj nerazvijene mreže benzinskih stanica. Za početak smo obezbijedili mogućnost punjenja vozila direktno na stanici u Rafineriji nafte Brod, a u narednom periodu će se raditi i na uvođenju ovog proizvoda u prodaju na benzinskim stanicama Nestro.