VAŠINGTON - Senat američkog Kongresa tijesnom većinom je odobrio Vladi da poveća unutrašnji dug za još 1,9 biliona dolara.
Senat, koji kontrolišu demokrate, izglasao je odobrenje samo zahvaljujući tome što imenovani republikanski senator Skot Braun još nije zauzeo svoje mjesto. On je na to mjesto izabran nakon smrti senatora Edvarda Kenedija. Ovom mjerom će ukupan američki unutrašnji dug biti povećan na 14,3 biliona dolara, što je oko 45.000 dolara po glavi stanovnika.
Da bi obezbijedio glasove umjerenih demokrata američki predsjednik Barak Obama je obećao da će formirati specijalnu službu, koja će pokušati da donese plan za smanjenje deficita. Ovu mjeru treba da razmotri i Predstavnički dom Kongresa prije nego što je Obama potpiše kako bi stupila na snagu.
Obamina administracija se prošle sedmice obratila Kongresu sa zahtjevom za što brže odobravanje tog prijedloga jer je, kako je saopštila Bijela kuća, povećanje limita od izuzetnog značaja kako bi se finansijska djelatnost federalne vlade i dalje odvijala bez prekida i da kreditna sposobnost SAD ne bi bila dovedena u pitanje.
Analitičari ocjenjuju da je strah zbog novog zaduženja razumljiv, jer bi u slučaju da samo jednom bude propuštena isplata vlasnicima američkih hartija od vrijednosti, bio nanesen kolosalni udarac kreditnom rejtingu zemlje. Senat je prije samo mjesec dana odobrio Ministarstvu finansija da štampa i proda obveznice u vrijednosti od 290 milijardi dolara kako bi Vlada mogla da funkcioniše do sredine februara. Posljednja odluka Senata će omogućiti zakonodavcima da se praktično do kraja godine ne vraćaju takvoj praksi koja izaziva burne sporove, odnosno preživljavanje do izbora za Kongres koji će biti održani u novembru.
Američki nacionalni dug je više nego udvostručen u posljednjoj deceniji, kao rezultat kresanja poreza i vojnih operacija u Iraku i Avganistanu za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Džordža Buša. Vlada SAD je u fiskalnoj 2009. potrošila rekordnih 1,4 biliona dolara više nego što je imala prihoda, a za tekuću fiskalnu godinu, koja se završava 30. septembra, kongresni Biro za budžet prognozira deficit od 1,35 biliona dolara.
"Vlada je već u finansijskom ponoru, a izgleda da će nastaviti da se još dublje zaglibljuje", ocijenio je senator Džad Greg.
Stručnjaci upozoravaju da bi investitori mogli da traže povećanje kamatnih stopa na američki dug ukoliko Obama i Kongres ne stave budžet pod kontrolu. U tom slučaju Vladine isplate kamata bi se mogle više nego utrostručiti tokom sljedeće decenije.
Bernankiju drugi mandat na čelu Feda
Senat je potvrdio drugi mandat Benu Bernankiju na čelu Federalnih rezervi SAD (Fed).
Za Bernankija je glasalo 70 senatora, dok je 30 bilo protiv, što je najtješnje glasanje za šefa Feda u istoriji. Bernanki je bio na meti kritika zbog loših procjena pred veliku finansijsku krizu u SAD i odobravanja velikih stimulativnih paketa za oporavak banaka ugroženih ekonomskom krizom. Njegove pristalice su mu, pak, odale priznanje, jer je uspio da u posljednji čas spasi finansijsku industriju i tako spriječi katastrofalni kolaps.