BANJALUKA, TREBINJE - Predstavnici Vlade RS i Rodoljub Drašković, većinski vlasnik "Swisslion Industrije alata Trebinje" (SL IAT), dogovorili su danas osnovni sadržaj aneksa privatizacionog ugovora za to preduzeće koji treba da bude potpisan do 19. februara, potvrdio je Aleksandar Džombić, premijer RS.
On je nakon razgovora sa Draškovićem u Banjaluci izjavio da dogovor podrazumijeva da će srbijanski koncern "Swisslion Takovo" odustati od naplate svojih potraživanja prema trebinjskom preduzeću u visini od 17 miliona KM na način da će ih konvertovati u akcije.
Većinski vlasnik SL IAT-a je, takođe, prema riječima Džombića, pristao da izmiri polovinu od ukupno 17 miliona KM pretprivatizacionih poreskih obaveza preduzeća, dok će drugu polovinu Vlada RS konvertovati u svoje akcije u preduzeću.
Vlada RS će se, pored toga, aneksom ugovora obavezati da će SL IAT podržati kreditom Investiciono-razvojne banke RS u iznosu od osam miliona KM.
Što se tiče radnika trebinjskog giganta, Džombić je potvrdio da će oko 900 zaposlenih koji rade u metalskoj industriji ostati na svojim radnim mjestima, izuzev onih koji će steći uslove za penzionisanje, isto kao i u prehrambenim pogonima, gdje je zaposleno 200 do 300 radnika.
"Na ovaj način htjeli smo da stvorimo uslove za sanaciju stanja u preduzeću, odnosno očistiti ga od finansijskih obaveza, kako bi preduzeće održalo poslovanje, a zaposleni ostali na svojim radnim mjestima", naglasio je Džombić.
Drašković nakon sastanka nije davao izjave, ali je dan ranije za "Nezavisne"kazao da istek petogodišnjeg privatizacionog ugovora za SL IAT 19. februara neće donijeti nikakve formalne promjene, "ali hoće suštinske".
"Suštinski će se stvari promijeniti, jer će i poslovodstvo i Uprava imati daleko kvalitetniji pristup prema Industriji alata i ponašati se prema što savremenijim trendovima u biznisu", rekao je Drašković, napominjući da su njegove vizije još uspješnije i jače trebinjsko preduzeće.
On je kazao da ubuduće neće biti suvišne potrošnje, režijskih troškova, niti troškova koji nisu u funkciji biznisa, ali, kako dodaje, neće biti ni nerada.
U tom kontekstu dodao je da će se uskoro morati rješavati problemi neradnika, ali i onih zaposlenih u Industriji alata koji su, kako kaže, zaista bolesni i koji iz objektivnih razloga ne dolaze na posao.
Boško Pikula, predsjednik Sindikalne organizacije SL IAT-a, kaže da su radnici spremni na sve vrste kompromisa, samo da zadrže radna mjesta.
Oni će, dodaje, istrajati i u traženju svojih prava, kada je u pitanju opstanak preduzeća, radnih mjesta i povezivanje njihovog radnog staža.
Komisija Investiciono-razvojne banke RS je u novembru prošle godine u reviziji poštivanja ugovora o privatizaciji IAT utvrdila da bi Drašković zbog utvrđenih nepravilnosti trebalo da plati kaznu od 15,3 miliona KM.
Drašković tvrdi, pak, da zapisnik IRB-a ne odgovara stvarnom stanju, jer se nije razmatrala Industrija alata u cijelosti, odnosno broj uposlenih i prihod u metalskoj i prehrambenoj industriji zajedno.