BEOGRAD - Potpisivanjem Deklaracije o posvećenosti željeznici, zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će razvijati željeznički saobraćaj tako da on bude brži, održiv, bez prepreka te sa što manje posljedica po životnu sredinu.
"Deklaracija podrazumijeva da jedinstvenim pristupom rješavamo sve probleme u željezničkom saobraćaju. Prije 30 do 40 godina Evropa je bila satkana od granica, niste mogli lako da dođete iz Francuske u Njemačku, a danas kad prelazite iz jedne u drugu zemlju vi granice ne osjećate. U našem regionu, na primjer, od Ljubljane do Beograda morate da prođete šest graničnih procedura", rekao je Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Projekte modernizacije željeznica u regionu spremna je da podrži i Evropska unija, a Oliver Varhelji, komesar EU za susjedsku politiku i proširenje, obraćajući se učesnicima Zapadnobalkanskog željezničkog samita 2021, koji se održava u Beogradu, rekao je da je cilj EU da se ubrza razvoj te da željeznica predstavlja osnovni element ekonomskog razvoja i integracije tržišta regiona s evropskim.
Kako je rekao, milijarda i po evra biće uložena u razvoj brze pruge na koridoru 10, koji će Srbiju povezati s Bugarskom i Grčkom, kao i u razvoj koridora 4, koji će Beograd brže povezati s lukom Bar u Crnoj Gori i Podgoricom.
I Ana Brnabić, premijerka Srbije, rekla je da ova zemlja u narednom periodu u željeznice planira ulaganja od šest milijardi evra s ciljem modernizacije i povezivanja sa svim zemljama regiona.
"Željeznički saobraćaj je, pored vodenog, najzeleniji vid transporta", rekla je Brnabićeva.
Kada je riječ o BiH, deklaraciju je potpisao Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija, koji je rekao da zemlje u razvoju, kao što je BiH, ali i region imaju sreću što se nalaze na evropskom kontinentu, odmah uz granicu EU, ali i nesreću da imaju relativno slabo razvijenu transportnu infrastrukturu, koja ne može na adekvatan način odgovoriti potrebama vremena u kojem živimo.
"Razvoj moderne željezničke mreže ekonomski je izazov za sve, a moderni željeznički operateri, sa modernim i funkcionalnim lokomotivama i vagonima, koji koriste željezničku infrastrukturu u skladu s ugovorom koji imaju s upravljačem infrastruktre, jeste zajednički cilj", rekao je Mitrović.
Tokom Zapadnobalkanskog željezničkog samita 2021" mogli su se čuti i poražavajući podaci, kao što je da na najvećem dijelu mreže vozovi ne mogu ići brže od 60 kilometara na sat te da je više od 90 odsto pruga s jednim kolosijekom.
"Region može da napreduje samo zajedno i uz podršku evropskih partnera", rekao je Momirović na samitu, koji je okupio ministre nadležne za infrastrukturu iz regiona, predstavnike EU i akademske zajednice.
Glavna tema samita bila je izgradnja moderne, digitalizovane željezničke mreže sa direktnim ekspresnim vozovima koji povezuju najznačajnije gradove u regionu, a kako se moglo čuti, to su dugoročni projekti koji zahtijevaju mnogo vremena i puno novca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.