VARŠAVA, PRAG, BRATISLAVA - Banke u "novoj Evropi" svjetska finansijska kriza neće pogoditi toliko kao zapadne, ali krizu će osjetiti privreda preko usporenog rasta, preduzeća, prije svih izvoznici i građani zbog očekivanog porasta nezaposlenosti, ocjenjuju poljski, češki i slovački eksperti i političari.
Poljski ministar finansija Jacek Rostovski, kao i vicepremijer i ministar privrede Valdemar Pavlak uvjeravaju Poljake da su njihovi ulozi u bankama bezbjedni, jer se poljske banke nisu upuštale u tako rizično investiranje kao zapadne, posebno američke.
"Nismo stigli da razvijemo tako rafinirane, komplikovane, rizične finansijske instrumente", kazao je Pavlak.
Da su i u susjednoj češkoj banke vodile konzervativnu politiku odobravanja kredita i nisu se upuštale u rizične investicije saopštila je i češka narodna banka.
"Uz malo pretjerivanja može se reći da je za češke banke kriza došla u pravi čas. U konkurentskoj borbi naše banke još nisu počele da nude rizične kredite kao američke", kazao je Tomaš Kofronj iz Raiffeisen Bank, navodeći da češke banke nisu liberalizovale uslove za pozajmice i da sada ne treba da ih pooštravaju kao banke na Zapadu.
Češka, Poljska i Slovačka su među članicama Evropske unije u kojima je zaduženje daleko manje u odnosu na BDP nego u "staroj" Evropi. U Poljskoj vrijednost kredita dostiže 37 odsto BDP-a, dok je u SAD taj odnos 172 odsto, a u Njemačkoj 126 odsto.
"Nivo zaduženja u Poljskoj je nizak, a osnove bankarskog sistema zdrave. Međutim, ako kriza potraje i presuši priliv novca iz inostranstva poljska preduzeća imaće problema da dobiju kredite ili će ih dobijati pod lošijim uslovima", kazao je analitičar banke Merrill Lynch Radoslav Bodis.
Otežan pristup domaćih preduzeća kreditima i usporavanje privrednog rasta zbog eventualne recesije u "staroj" Evropi kao najvjerovatniju posljedicu krize vidi i arhitekta poljskog tranzicionog puta i bivši guverner Centralne banke Lešek Balcerovič.
"Najvažniji su pristup kreditima i njihova cijena za preduzeća van finansijskog sektora", kazao je Balcerovič i naglasio da krizu u bankama i finansijskom sektoru nikako ne treba doživljavati kao krizu cijele privrede.
Centralne banke, ministarstva finansija i analitičari u srednjoj Evropi s obzirom na izvoznu orijentaciju svojih privreda sa strepnjom gledaju kako će američka finansijska kriza uticati na privredu u EU, prije svega njemačku.
"Češka privreda osjetila bi recesiju u Njemačkoj. Ukoliko se ne bi okončala naredne godine i nastavila se tokom 2010. godine, češka bi je osjetila vrlo bolno, a privredni rast bi kod nas pao na dva procenta", kazao je bivši češki ministar finansija, a danas glavni ekonomista Raiffeisen Bank Pavel Mertlik.
Slovačka centralna banka predviđa da bi recesija iz SAD sa tromjesečnim zakašnjenjem pogodila zapadnu Evropu, a još tri mjeseca bi bilo potrebno da dospije do "nove" Evrope. Ludovit Odor iz Slovačke narodne banke je naglasio da usporavanje tempa privrednog rasta zbog krize ključnih evropskih poslovnih partnera slovačke privrede ne bi trebalo da bude dramatično, a Centralna banka ionako ne očekuje da bi Slovačka ponovila rekordni rast od 10,4 odsto i već za ovu godinu predviđa usporavanje na 7,6 odsto.
Problemi preduzeća zbog očekivanog otežanog kreditiranja, smanjenja izvoza u stare članice Evropske unije, uz generalno precijenjene nacionalne valute izuzev Slovačke koja od naredne godine prelazi na evro, donijeće povećanje nezaposlenosti u regionu. U Češkoj je već prva žrtva finansijske krize gigant staklarske industrije "Bohemia Crystalex Trading", koji zatvara nekoliko svojih fabrika što je bez posla ostavilo više od 1.700 radnika.