FRANKFURT - Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da se bankarski sektor evrozone i dalje suočava s rizicima, uprkos nezapamćenim mjerama Vladinih funkcionera i centralnih banaka usmjerenim na podršku kreditiranja u recesijom pogođenim ekonomijama.
"Nema mjesta za preveliko zadovoljstvo s obzirom na to da su rizici po finansijsku stabilnost i dalje visoki, ponajprije zato što kreditni ciklus još nije dostigao tačku zaokreta", navodi se u najnovijem ECB-ovom pregledu finansijske stabilnosti u ekonomijama zemalja koje koriste evro.
Dodaje se da će zakonodavci i tržišni učesnici morati da budu posebno budni tokom nadolazećeg razdoblja.
Potpredsjednik ECB-a Lukas Papademos rekao je da ECB procjenjuje da bi banke u evrozoni mogle biti primorane da otpišu dodatne 283 milijarde evra do kraja iduće godine, ponajprije zbog gubitaka nastalih na osnovu nenaplaćenih kredita.
"U razdoblju od 2007. do kraja 2010. godine prema procjenama ECB-a potencijalni otpisi, odnosno smanjena vrijednost imovine, uključujući rizične hartije od vrijednosti pokrivene hipotekama, mogli bi dostići iznos od oko 649 milijardi dolara", kazao je Papademos.
ECB kao glavne rizike s kojima je suočen finansijski sistem evrozone navodi nastavak erozije kapitala i obnovljeni gubitak povjerenja u najveće banke ako se globalna kriza pokaže dubljom i dužom nego što se do sada očekivalo.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukupna vrijednost otpisa mogla bi dostići 900 milijardi evra.
Na loše prognoze ECB-a nadovezao se i direktor ruske Sberbank German Gref, koji je izjavio da će veliki broj ruskih banaka imati problema u dokapitalizaciji, a da će mnoge i bankrotirati. Gref, koji je ranije bio ruski ministar za ekonomski razvoj i trgovinu, smatra da je finansijski sistem njegove zemlje sada, uprkos krizi koja postoji u bankarskom sektoru, u mnogo boljem stanju nego minule jeseni kada se u punoj mjeri osjetilo negativno dejstvo globalne ekonomske krize.
"Sada neće biti kolapsa bankarskog sistema. Neke od banaka će bankrotirati, možda i veći broj, ali za takve slučajeve postoje neophodni mehanizmi i ta bankrotstva neće izazvati sistemske probleme", precizirao je Gref koji se već više od godinu dana nalazi na čelu najveće ruske komercijalne banke.
Sberbank ove godine neće, prema riječima njenog čelnika, imati finansijskih poteškoća, jer posjeduje dovoljno kapitala za normalno poslovanje.
"Mi imamo dovoljno veliku rezervu vlastitog kapitala", kazao je Gref.
U Rusiji sada, prema podacima centralne banke te zemlje, posluje više od 1.200 poslovnih banaka, a njihov optimalan broj bi, kako ocjenjuju domaći finansijski eksperti, trebalo da bude nekoliko puta manji. Od početka izbijanja globalne finansijske krize u Rusiji je ugašeno nekoliko desetina, uglavnom, manjih banaka i drugih finansijskih organizacija.
U banke upumpano 5,3 biliona dolara
Vlade evropskih zemalja odobrile su 5,3 biliona dolara pomoći bankarskom sektoru, pokazali su podaci koje su pripremile Evropska komisija i Evropska centralna banka.
Najviše je izdvojila Velika Britanija koja je u svoje banke ulila 781,2 milijarde evra. Na drugom mjestu je Danska čija je vlada od propasti spasila 69 banaka sa 593,9 milijardi evra. Njemačke banke su primile treći najveći paket državne pomoći u iznosu od 554,2 milijarde evra.