TESLIĆ - Finansiranje preduzeća ponudom hartija od vrijednosti preko berze povoljniji je način dolaska do kapitala od uobičajenog podizanja bankarskih kredita.
To je zajednički stav stručnjaka sa tržišta kapitala u regiji kojeg su zauzeli na panel diskusiji Druge međunarodne konferencije Banjalučke berze, koja je juče završena u Tesliću.
Lukas Jagieto, direktor Odjeljenja za planiranje i razvoj Varšavske berze, koja je među vodećima u Evropi po vrijednosti javnih ponuda, kazao je da su prosto zatrpani zahtjevima privatnih preduzeća u Poljskoj za izlazak na berzu koja im nudi mogućnost povoljnog dolaska do kapitala. On je naveo da su prošle godine zabilježili 38 javnih ponuda hartija u vrijednosti 1,1 milijardu evra, dok ove godine procjenjuju da će imati oko 60 javnih ponuda.
Priprema preduzeća koja žele ići u javnu ponudu vrijednosnih hartija, prema riječima Jagieta, traje najmanje godinu dana, ne toliko zbog izrade prospekta emisije kojom žele privući ulagače, već više zbog potrebe mijenjanja filozofije samih vlasnika koji ubuduće moraju omogućiti potpuno transparentno poslovanje.
`Troškovi javne ponude koji uključuju izradu prospekta i naknade institucijama na tržištu kapitala zavise od vrijednosti emisije hartija. Ako je ponuda vrijedna oko 100 miliona evra onda su troškovi od 3,5 do četiri odsto`, istakao je Jagieto.
Denis Fudurić, direktor brokerske kuće `Interfinance` iz Hrvatske, kazao je da su iskustva tog tržišta u javnoj ponudi hartija, takođe, pozitivna navodeći primjere Centar banke i naftne kompanije INA. On kaže da je javna ponuda izuzetna prednost za razvijenija preduzeća čije apetite za novim sredstvima više ne mogu pratiti banke zbog procjene većeg rizika, kao i za vlasnike preduzeća koji na neki način žele valorizovati svoj minuli rad i odlučuju da više ne budu stoodstotni vlasnici.
`Oni javnom ponudom uvode druge investitore u akcionarsku strukturu čime smanjuju vlastiti rizik i dolaze do gotovine poslije čega tu firmu svi sa strane gledaju na pozitivniji način`, dodaje je Fudurić.
On kaže da mnogi vlasnici preduzeća uviđaju prednosti izlaska na berzu i finansiranja putem javne ponude, ali da zaziru od toga zbog potrebe transparentnog poslovanja ukoliko žele da animiraju investitore. Troškovi javne ponude na Zagrebačkoj berzi, prema riječima Fudurića, prosječno iznose između tri i pet odsto vrijednosti emisije.
`Taj trošak se firmi faktički vrati kroz reklamu jer su javne ponude uvijek dobro medijski propraćene`, naglasio je on.
Učesnici panela ukazali su da je emisija vrijednosnih hartija povoljan način finansiranja i za državu ukoliko želi da zadrži kontrolni paket akcija u preduzećima iz privrednih grana koje ocijeni strateškim.
Konferencija Banjalučke berze zaključena je okruglim stolom o perspektivama i mogućnostima saradnje tržišta kapitala u regiji na kojoj su govorili predstavnici Bečke, Solunske i Atinske berze.