SARAJEVO - Između 9.000 i 10.000 preduzeća iz FBiH još nije ispunilo zakonsku obavezu dobijanja okolinske dozvole za svoje pogone.
Zbog toga je, kako ističu u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH, proces izdavanja ovih dozvola na početku, iako je Zakon o zaštiti okoliša stupio na snagu prije šest godina. Od tada su 603 firme dobile okolinsku dozvolu, dok su podnesena 294 zahtjeva za njeno izdavanje, a među njima su veliki sistemi poput "ArcelorMittala" i Željezare Zenica, "Aluminija" Mostar, "Dite" Tuzla i cementara.
"Razlozi što još veliki broj subjekata treba dozvolu su niska svijest i nespremnost za provođenje zakonskog postupka, nepravovremena objava relevantnih propisa, slab finansijski status firmi, oštećenost radnih prostora ili obustava rada na tehnološkim linijama zbog zastarjelosti strojeva ili niske produktivnosti", kažu u resornom ministarstvu.
Kasema Ćatović, sekretar ovog ministarstva, ističe da je rok za podnošenje zahtjeva bio početak 2008, a tek nedavno je produžen do kraja 2011. godine.
"Imali smo vakuum od početka 2008. godine. Poslali smo u proceduru izmjene zakona radi produženja roka do kraja 2011. godine i sada još čekamo objavu zakona. Ali, i drugim propisima je to regulisano, ne samo Zakonom o zaštiti okoliša", objasnila je Ćatovićeva.
Naglasila je da je najveći razlog za produženje roka to što firme imaju velike izdatke za dobijanje dozvole, te aktuelna ekonomska kriza.
"U 'ArcelorMittalu Zenica' radi se o milionskim iznosima kada je u pitanju ispunjavanje uslova za dobijanje ololinske dozvole, ali jednom se taj proces mora otvoriti. Okolinska dozvola ima za cilj visok stepen zaštite okoliša. Ne može se reći ko najviše ugrožava okoliš, jer ga ugrožavaju svi od auto-praonice, klaonice, nelegalnih deponija i spalionica do velikih sistema poput cementara, termoelektrana, pa čak i domaćinstva s ložištima", rekla je Ćatovićeva.
U Ministarstvu su kazali da je samo jedna klaonica, "Bajra" Travnik, dobila okolinsku dozvolu, dok je dozvola istekla "Bosnalijeku", GP "Put", "Šumarstvu Prenj", "BC-Gradnji" i "Elektroprivredi HZHB" i ove firme, izuzev "Bosnalijeka", treba ponovo da je dobiju.
Napominju da okolinske dozvole, koje su inače u skladu s evropskim standardima, moraju imati firme za postojeće pogone i one koji će tek biti građeni, ali i za pogone koji ne rade radi zastarjele tehnologije i oštećenja i ne namjeravaju ponovno početi s radom. Pojasnili su da firma za dozvolu plaća Ministarstvu taksu od 80 KM, a ostali troškovi zavise od vrste industrije, stanja pogona, edukacije uposlenih i drugih parametara.
Predrag Čović, potpredsjednik Udruženja poslodavaca FBiH i direktor Fabrike kablova "Kapis" iz Tomislavgrada, rekao je da je ova firma izgubila više od godinu dana u prepiscima s raznim ministarstvima kako bi dobili upute za okolinsku dozvolu.
"Okolinska dozvola je dosta visok izdatak u aktuelnoj problematičnoj situaciji. Dobra je odluka da se prolongira rok za izdavanje dozvole kako bi firme imale dovoljno vremena i u financijskom pogledu da to ostvare. 'Kapis' je podnio zahtjev i procjenjujemo da će nas okolinska dozvola koštati 150.000 KM", rekao je Čović, navodeći da su to ogromni izdaci u uslovima kada banke ne daju kredite.