BANJALUKA - Elementarne nepogode previše utiču na poljoprivredu i bez značajnih ulaganja u narednih nekoliko godina u sisteme zaštite i navodnjavanja u RS od ozbiljne proizvodnje neće biti ništa, smatraju poljoprivrednici.
Suša je jedan od najvećih problema sa kojima se trenutno suočavaju zemljoradnici, a samo rijetki su uspjeli da na svoja imanja instaliraju sistem za navodnjavanje. Takvih je u Republici Srpskoj, prema procjenama, od 10 do 15 odsto. Nedostatak novca, visoke kamatne stope na kredite te ograničeni i neredovni podsticaji najčešći su razlozi kojim se pravdaju ovako mizerni procenti poljoprivrednih površina na kojima se koristi voda.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako je klima iz godine u godinu sve brutalnija i da je jasno da se bez navodnjavanja neće moći.
"Očekujem da će uz pomoć subvencija poljoprivrednici pokušati da te površine značajno povećaju, a tome u prilog ide i činjenica da se na svim rejonima gdje se zemljište obrađuje voda nalazi na pet do šest metara dubine.
Investicija ne mora biti preskupa. Tu spada elektrifikacija i dovod struje na parcelu, zatim bušenje bunara, što nije velika stavka zbog blizine vode i zatim investicija i nabavka pumpe i sifona", kaže Marinković.
Sa druge strane, smatra kako nadležne institucije koje su zadužene za proširenje sortne liste za sjemena moraju pod hitno dodati na tu listu najnovije generacije hibrida koje su stvorene u agroklimatskim uslovima ekstremnih suša ili ekstremnih poplava, kako bi se došlo do optimalne proizvodnje.
Da se bez ozbiljnih ulaganja neće moći opstati, svjesni su i voćari. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kaže kako se zasadi moraju pripremiti za sve vremenske prilike.
"Svaka godina donese sušu, mraz ili grad. Samo ko bude imao sve obezbijeđene uslove za sve vremenske prilike i neprilike taj će opstati. Mislim da mali proizvođači neće opstati", smatra on.
Prema njegovim riječima, podsticaji su neredovni, nisu sigurni i voćari nikada nisu znali koliko će dobiti, tako da nisu smjeli ići u velike investicije.
"Kada su banke u pitanju, one nemaju osjećaja za poljoprivedu i gledaju samo svoje interese, a kamate su izuzetno visoke. Krediti IRB-a su većini proizvođača nedostupni jer nemaju šta založiti, a zemlju i voćnjake pod hipoteku neće niko. Kamate komercijalnih banaka su velike, kreću se između 15 i 18 odsto, a poljoprivreda ne može podnijeti veću kamatu od dva odsto", kaže on.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, iz kojeg nam nisu mogli reći koliko poljoprivrednih površina ima sistem navodnjavanja, kazali su kako postoji više linija preko kojih voćari i poljoprivrednici mogu doći do povoljnih sredstava. U okviru Fonda "Partner", koji funkcioniše kao revolving fond, raspoloživo je oko 3,9 miliona KM po efektivnoj kamatnoj stopi do šest odsto godišnje. Iznosi su od 10.000 do 100.000 KM, grejs period do godinu dana, a rok otplate do pet godina. Takođe, u okviru kreditnih linija IRB RS moguće je finansiranje sistema za navodnjavanje i protivgradne mreže u iznosima od 5.000 do 50.000 KM.
"Osnovni problem kod kreditiranja je prethodna zaduženost i nemogućnost obezbjeđenja garancija za novo zaduživanje", kazali su u Ministarstvu.
Prema važećem pravilniku, pravo na podsticaje za izgradnju sistema za navodnjavanje imaju poljoprivrednici koji izvrše ulaganja za navedenu namjenu u iznosu od minimalno 500 KM. Moguće je dobiti do 40 odsto sredstava od ukupne investicije, s tim da to ne može biti više od 3.000 KM po hektaru ili do 80.000 maraka.
Kada su voćari u pitanju, oni mogu dobiti podsticaje za kupovinu protivgradne mreže, nosivih stubova za mrežu i sajli, boks paleta, kao i sistema za zaštitu od mraza na voćnjacima. Moguće je dobiti do 50 odsto podsticajnih sredstava, ali ne više od 10.000 KM po hektaru ili 80.000 KM po korisniku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.